Još samo 25 godina, točnije, još najviše 25 godina i Engleska će početi trpjeti teške nestašice vode, izjavio je uoči godišnje konferencije o vodi Waterwise direktor britanske državne Agencije za okoliš sir James Bevan. Ono što njegovoj zemlji prijeti nazvao je "raljama smrti", prenosi Guardian, a svijet 2040. opisao je da će biti takav da će većina ljeta biti toplija od paklenog ljeta 2003. kada je po Europi pomrlo 70.000 ljudi. Tog ljeta od vrućine se naveliko umiralo i u Hrvatskoj.

Još prije dvije godine Express je pisao da je Hrvatska označena kao druga zemlja u Europi s najvišim štetama od klimatskih promjena. 2,25 milijardi eura od 1980. do 2013., odnosno 500 eura po stanovniku, što iznosi čak 0,2 posto BDP-a svake godine u prosjeku.

Globalno zatopljenje Klimatolozi: 2019. će biti paklena, ekstremna i opasna

Naše zemlje se itekako tiče i pitanje hoće li čovječanstvo svoju industriju preusmjeriti prema obnovljivim izvorima energije na vrijeme da obuzda globalno zatopljenje na 1,5°C ili na 2°C. Ili hoće li uopće uspjeti zaustaviti jednu od prijetećih najgorih izumiranja života u 4,5 milijardi godina povijesti našeg planeta. Pola stupnja više ili manje za Hrvatsku znači razliku između opstanka kao zemlje još uvijek poljoprivredno, prirodno i ekonomski kadre istrpjeti klimatske promjene ili pretvaranja u pustinju.

Istraživanje iz Naturea iz siječnja 2018. navodi da prema svim klimatskim modelima našoj zemlji se predviđa da će u tom slučaju pustinje progutati cijelu Panonsku nizinu, tako i kompletnu Slavoniju i Baranju. S druge strane, praktično cijeli Mediteran u tom slučaju pretrpio bi velike suše tijekom cijele godine i velike vrućine tijekom ljeta, što bi ga pretvorilo u polupustinjski, ponegdje i pustinjski pojas poput polupustinjskih područja u Španjolskoj danas. Ugroženi bi tako postali Dalmacija, Kvarner i Istra.

Još prije desetak godina predviđalo se da bi sušama uslijed klimatskih promjena pogođeni krajevi Hrvatske pretrpjeli najmanje 20 posto smanjenje padalina tijekom godine. Te da bi osim toga i te padaline dolazile sve češće u obliku proloma oblaka, žestoko, naglo i odjednom, što bi bilo sve više razorno, a sve manje blagotvorno po prirodu i usjeve. Otada su se sve aspekti predviđanja razvoja klimatskih promjena višestruko pogoršali

 Studija iz Naturea navodi da bi od ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5°C od prosječnih klimatskih vrijednosti diljem Zemlje s kraja 19. i početka 20. stoljeća od širenja pustinja spasilo čak dvije trećine područja koja bi inače bila osuđena.

Na to sada upozorava i Bevan iz Agencije za okoliš Velike Britanije. On upozorava da će ljeti u tamošnjim rijekama biti između 50 i 80 posto manje vode. U Hrvatskoj će prvi problem nastati s izostankom snjegova zimi.

To će značiti da će priroda ostati uskraćena za vodu uslijed otapanja snijega u proljeće, ovisit će samo o kišama, a kako vidimo trendove iz posljednjih godina, sve su češća duža razdoblja s vrlo malo kiše, dok onda i kada pada, sve češće padaju velike količine vode, zapravo razornog, a ne blagotvornog utjecaja na okoliš. Velika Britanija imat će dodatni problem što će joj stanovništvo sa 67 milijuna porasti na 75 milijuna ljudi.

Uz računicu od 140 litara vode dnevno po osobi i sve manje vode u rijekama, prijetnja je jasna. Čak i uz obuzdavanje klimatskih promjena, koje ionako uopće nije na vidiku, jedino rješenje bilo bi efikasnija potrošnja vode, u skladu s planom EU-a o 20 posto većoj efikasnosti energije do 2020. u što spada i voda.

"Trebamo razviti svijest o tome da je razbacivanje vodom društveno neprihvatljivo jednako kao i puhanje dima iz cigarete bebi u lice", kazao je Bevan.

Klimatske promjene Grenland se rekordno topi: osuđeni Dalmacija i Kvarner

Rekao je i to da Velika Britanija naprosto mora i svoju vodoopskrbnu mrežu prilagoditi tako da se voda može prebacivati u vodovodne mreže diljem zemlje tamo gdje je veća oskudica, a drugo da se za 50 posto smanje gubici, odnosno curenja iz vodovoda.

Pogotovo u ovom drugom dijelu Hrvatska je među najgorima na svijetu. Već dugi niz godina činjenica je da se iz hrvatskih gradskih ili ruralnih vodovoda izgubi čak 50 posto ukupne vode. S druge strane zemlje koje su razvile najbolje sustave gospodarenja vodom, primjerice Izrael koji je među svjetskim šampionima i u navodnjavanju, iz svojih vodovoda gubi samo 10 posto.