Ne niti tako davno, na Zapadu su se snimali histerični filmovi na temu „Mars napada“, nešto poslije uslijedila je faza "Aliena". Čak je i jedan Carl Sagan u svom "Kontaktu" računao s tim da bi susret s izvanzemaljskom civilizacijom doveo do kaosa u kojem bi, pored niza pozitivnih reakcija čovječanstva, podivljali mnogi fundamentalistički pokreti. Ako ćemo pravo, jedan Stephen Hawking ne vidi da bi čovječanstvo moglo preživjeti susret s civilizacijom koja bi bila toliko naprednija od nas da bi bila kadra za međuzvjezdane letove.

Uglavnom, kako bi čovječanstvo reagiralo kad bi konačno naišlo na vanzemaljski život? To je bilo pitanje kojim se pozabavio tim znanstvenih istraživača s Državnog sveučilišta Arizona, čiji su rezultati predstavljeni i u Frontiers in Psychology i na znanstvenoj konferenciji AAAS-a.

Veliko pitanje Što bi Crkva rekla kad bi se pojavili izvanzemaljci?

Rezultat je zanimljiv već na prvoj stepenici; čovječanstvo rastrgano nacionalizmima, rasizmima, ksenofobijom, vjerskom isključivošću i ratovima, ispalo je da bi velikom većinom bilo oduševljeno, pritom čak i vrlo opušteno kad bismo napokon pronašli nekakav život potpuno nezemaljskog porijekla. Pri analiziranju koristili su novinske članke o pet događaja iz znanosti, svemira, takvih stvari koji su posljednjih godina izazvali najveću senzaciju.

Među njima su bili otkriće iz 1996., fosiliziranih bakterija na meteoritu koji nam je dospio s Marsa, zatim vrlo neobično i sumnjivo mijenjanje sjajnosti zvijezde Tabby's (KIC 8462852) otkriveno 2015., otkriće čak sedam planeta nalik Zemlji oko čak ne niti previše udaljene minijaturne zvijezde. Znanstvenici su se u analizi koristili softwareom Linguistic Inquiry and Word Count (LIWC), izrazitom novotarijom koja je u stanju precizno odvagati emocije koje stoje iza određenog odabira i rasporeda riječi kojima se nešto opisuje.

Rezultat je bio da su svi novinski članci koji su obrađivali te događaje, točnije novinari i urednici koji su stajali iza njih, ostavili trag izrazito pozitivnih emocija koje su prštale iz tih redova ili između njih. Sljedeće što su napravili bilo je da su nasumice odabrali 500 ljudi koje su testirali tako da su ih zamolili da sami napišu nekoliko rečenica, što god su htjeli, kako bi reagirali kad bi naišli na vijest o otkriću života u svemiru, pritom se mislilo na mikroorganizme.

Potom su im postavili još nekoliko pitanja svakome i sve to ugurali u svoj sustav LIWC. I opet se pokazalo da su pozitivne reakcije daleko nadmašile pretpostavljene rizike ili strahove. "Bilo bi to vrlo uzbudljivo, čak i ako bi bila riječ samo o primitivnim oblicima života", jedan je od tipičnih odgovora. Još jednu kontrolu prije konačnog, opsežnog zaključka iz analize rezultata, istraživači su proveli tako što su 500 ispitanika podijelili u dvije skupine.

Jednu su testirali na vijest o pronalasku originalnog vanzemaljskog života, a drugu na vijest da su znanstvenici uspjeli razviti život u laboratoriju, "umjetan život". I tu se pokazala jasna razlika u odnosu na mikrobe iz svemira. Pojavu inteligentnih stvorenja u svojim letjelicama i reakcije čovječanstva znanstvenici nisu istraživali, mada, voditelj studije Michael Varnum na konferenciji AAAS-a rekao je ovo: "Kad bi se svemirski brodovi pojavili nad Zemljom, reakcije sigurno ne bi bile pozitivne."

Zanimljivo je, ipak, da su vijesti o međuzvjezdanom asteroidu Oumuamua posljednjih mjeseci ljude isključivo radovale, ili bi im u najmanju ruku bile zanimljive. "Moguće je da nam se naprosto sviđa ideja da nismo sami u svemiru. To bi nam dalo odgovor na pitanje tko smo i kakvo nam je stvarno mjesto u svemiru", dodao je.

NLO meka Misle da su luđaci, ali od njih žive: Roswell od turista zarađuje 40 milijuna dolara

Ili, kako je rekao jednom prilikom Sagan kad su ga pitali vjeruje li u postojanje života u svemiru i izvan Sunčevog sustava: "Svemir je prilično veliko mjesto. Kad bi života bilo samo na Zemlji, to bi predstavljalo vrlo gadno traćenje prostora."