Poput i ostalih zvijezda naše je Sunce izraslo iz maglice, oblaka kojeg čini prašina i plinovi. Pritiska i toplina stvorili su nuklearnu fuziju koja je 'zapalila' zvijezdu. Milijardama godina Sunce je izvor života, a kako predviđaju stručnjaci, sada je na pola svog životnog vijeka, pa se pretpostavlja da će se za još otprilike pet milijardi godina zalihe vodika, njegovog goriva, smanjiti, doći će do pritiska i širenja pa će tako Sunce 'progutati' i susjedne planete Merkur, Veneru i Zemlju. 

U svemir će tako izbaciti većinu tvari od prije nego se pretvori u bijelog patuljka.

Upravo ono što se događa poslije s tim 'zvjezdanim leševima' (stellar embers) fasciniralo je fizičara Pier-Emmanuela Tremblaya sa Sveučilišta Warwick čiji je članak objavljen u časopisu Nature. Zvijezde postaju nezamislivo guste, i to čak "200.000 puta gušće od Zemlje", uz kristalizaciju kisika i ugljika koji ga čine, na 18 milijuna stupnjeva Fahrenheita, piše Popular Mechanics.

Kraj života Otkrili kako će Sunce umirati: Sve će progutati

Proces hlađenja traje dugo jer kristalizirajuća jezgra patuljka emitira toplinu, koja mijenja njihovu boju i svjetlinu, stvarajući vizualni efekt koji istraživači opisuju kao “nagomilavanje” zvijezda. To ipak nije stvarna gomila, jer kad promatramo nešto što je udaljeno 330 svjetlosnih godina od Sunca, postoji velika šansa da promatramo svjetlost koje više nema.

Zahvaljujući letjelici Gaia Europske svemirske agencije koja od 2013. godine bilježi pozicije zvijezda, Tremblay i njegov tim uspjeli su analizirati 15.000 bijelih patuljaka u njihovim različitim fazama hlađenja. Njihov je rad prvi dokazao kako se bijeli patuljci zaista pretvaraju u kristale. Istraživanje pokazuje i kako su neki od tih 'leševa' zvijezda stariji nego što se mislilo. 

Razumijevanje umirućih zvijezda moglo bi znanstvenicima pomoći u određivanju dobi drugih zvijezda.