Na klimatskoj konferenciji u Parizu svjetski su lideri dogovorili da svi skupa moraju spriječiti da nam se globalna klima zagrije za više od 1,5, u najgorem slučaju ne više od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Temperaturna mjerenja, međutim, pokazuju da je sjeverna Zemljina hemisfera u veljači prešla granicu od dva stupnja.

To što se sjeverna polutka u ožujku donekle ohladila, slaba je utjeha jer je riječ o temperaturnoj granici za koju se smatra da bi zagrijavanje više od nje beskrajno kompleksni klimatski sustav Zemlje učinio nepopravljivim. 

Kao i to da bi zakotrljao niz kataklizmičkih posljedica poput razornih oluja, uništavajućih suša, rasta razine mora, poplava, a posljedično i gladi, ratova, epidemija bolesti, uopće vrlo apokaliptične scenarije biblijskih razmjera.

Posljednji toplotni val na sjeveru Zemlje posljedica je ovogodišnjeg El Nina, klimatskog fenomena pri kojem struje na Pacifiku podižu toplu vodu na površinu, što onda utječe na globalnu klimu. U kombinaciji s postojećim globalnim zatopljenjem kao posljedici klimatskih promjena, ove je godine učinak bio gori nego ikad i naš planet je topliji nego ikad od 19. stoljeća otkako čovječanstvo mjeri temperature. Arktik je prošao najgore, s temperaturom čak 16 stupnjeva Celzija višom od prosjeka.

Veljača je usto zabilježila već peti tjedan u nizu u kojem je svjetska temperatura bila više od jednog stupnja viša od vrijednosti iz 19. stoljeća. Još prije četiri godine za hrvatski tjednik Forum vodeći njemački klimatolog Vladimir Petoukhov, za kojega je svijet doznao kad je za tu zimu predvidio prodor polarne hladnoće u Europu mimo svih klimatskih iskustava dotad, rekao je da Europi predviđa još samo između pet i sedam zima sa snijegom.

Zbog klimatskih promjena danas se polarni medvjedi utapaju u moru jer gube arktički led pod nogama. 1999. je u središnjoj Americi umrla posljednja zlatna kornjača. A diljem svijeta propadaju i koraljni grebeni. Nature je nedavno iznio procjenu da će četvrtina vrsta nestati iz istih razloga već do 2050. godine. 

To da oceanskim nacijama poput Malediva, Tuvalua i sličnih već sad ozbiljno prijeti nestanak, odavno više nije vijest. A prije dvije godine OECD je objavio studiju po kojoj svijetu samo uslijed klimatskih promjena do 2060. prijeti gubitak globalnog BDP-a do čak 4,8 posto, što otvara prostor za eksploziju gladi i ratova.