Dvije trećine leda na Alpama do kraja stoljeća bit će dio prošlosti, pokazuju to studije stručnjaka o utjecajima klimatskih promjena i porasta temperatura. 

Polovica tog leda na planinskim lancima na više od 4000 ledenjaka nestat će do 2050. godine zbog globalnog zatopljenja. Ti se dijelovi već sada 'kuhaju' zahvaljujući emisijama štetnih plinova, stručnjaci naglašavaju. I nakon toga, kako stoji u studiji, i da se emisija u potpunosti smanji, ledu neće biti pomoći,  on bi se u potpunosti trebao otopiti do 2100, piše The Guardian. 

Ako emisije štetnih plinova nastave rasti po sadašnjoj stopi, led će nestati, a smatraju da će nestanak ledenjaka imati veliki utjecaj na prirodu, na vodu namjenjenu poljoprivredi i hidroelektranama, a posebno će se to moći primjetiti tijekom sušnih razdoblja pa tako utjecati i na prirodu i turizam. 

Uništenje klime Topljenje Antarktike: Odlama se ploča kao tri Zagreba

"Stanje alpskih ledenjaka pravi je pokazatelj posljedica klimatskih promjena", rekao je Daniel Farinotti, glaciolog sa ETH Zuricha iz Švicarske.

"Po pesimističnim predviđanjima Alpe će biti bez leda do 2100. godine, sa samo komadima ledene površine koji će činiti pet ili manje posto od onoga što je danas", rekao je Matthias Huss sa ETH Zurich.

U veljači je studija pokazala da je  trećina velikih ledenih polja u azijskim planinskim lancima osuđena na propast, tj. na otapanje, upravo iz istih razloga. Njihovo otapanje moglo bi imati ozbiljne posljedice za oko dvije milijarde ljudi. Ti su ledenjaci na puno većim i hladnijim visinama, no ako se ove globalne emisije nastave, dvije trećine i njihova leda nestat će do 2100. godine. 

Otapanje ledenjaka doprinosi i povećanju razine mora, a gotovo tri četvrtine ove vode dolazi iz Grenlanda i Antarktike. Hindu Kush, Patagonija, i Island također su značajni, a europske Alpe koje prolaze Francuskom, Švicarskom, Italijom, Austrijom i Njemačkom, doprinose sa samo jedan posto.

Klimatske promjene Everest: Otapa se stotine leševa, među njima Hrvat iz ‘83.

Posljednje istraživanje objavljeno u magazinu The Cryosphere i predstavljeno na europskoj konferenciji u Beču, kombiniralo je kompjuterske modele sa svjetskim podacima kako bi predvidjeli sudbinu ledenjaka. Kao polazišnu točku upotrijebili su 2017. godinu. 

Za razliku od prijašnjih studija, u ovom modelu eksplicitno je uključeno da se ledenjaci spuštaju niz planinu. Dovelo je to do smanjenja projiciranih otapanja leda u usporedbi s ranijim istraživanjima. Istraživači smatraju da će upotreba ovog pristupa i na ostalim planinskim lancima s ledenjacima poboljšati prognoze gubitka njihovog leda.

Smanjivanje emisije, krčenja šuma i smanjivanje drugih aktivnosti koje onečišćuju zrak najveći su čimbenik smanjivanju topljenja leda. 

"Budućnost ovih ledenjaka je u opasnosti, ali još uvijek postoji mogućnost da se se gubici ograniče, umanje", naglašava Farinotti.