Kad je u pitanju arheologija, malo što je toliko uznemirujuće poput postojanja tajanstvenog jezika. slike ili gravure. Bez ikakog solidnog razumijevanja izvornih autora ili umjetnika ili bilo kakve ideje o tome što bilo koji od zasebnih simbola znači. Ono što je izgledno je da je značenje nekih od tih rezbarija izgubljeno zauvijek u vremenu. 

Jedan od takvih primjera je "Stela Montoro", ugravirana kamena ploča pronađena na poljoprivrednom polju u blizini Cordobe u Španjolskoj 2002.

Istraživači je od tada pokušavaju dešifirirati.

Radi se o velikoj lingvističkoj zbrci. Uz nekolilo rezbarija apstraktnih slika, elementi su na španjolskom, grčkom, iberijskom, južnoarapskom.. To čini kamen sličan onom is Rossete, organiziraom u karakterističnom uzorku mješavine starogrčkog i egipatskih hijeroglifa.

Problem je u tome što je nejasno zasebno značenje "glifa". Unatoč tome što su uspijeli identificirati neke jezične simbole, oni za razliku od kamena iz Rosette nisu uređeni u određenom uzorku, tako da nije jasno postoji li zajednička riječ ili ponavljajuća fraza ili simbol koji bi mogao spojiti.

Ekipa znanstvenika je zaključila da ploča datira iz Željeznog doba, a vjerojatno je nastala između 9. i 3. stoljeća p.n.e. Sudeći po tome što znamo o ljudskim migracijama iz tog doba, raniji datum nastanka bi podrazumijevao da su autori ploče nepismeni ljudi. Nadalje, smatra se kako su autori Feničani, za koje su izumitelji prve abecede.

Rosseta je promijenila sve

Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana1799. pokraj gradića Rosette (danas Rašid), smještenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije.

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici napoleonovpog ekspedicijskog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Oštroumni francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom.

On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Izradili su prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.