Zemlja se zagrijava, ljudi su odgovorni za većinu zagrijavanja, neki ljudi ne vjeruju znanstvenicima. Sve su to životne činjenice, ali sada dolazi novo istraživanje koje pokazuje koliko je problematično izmjeriti temperaturu u nekim nedostupnim krajevima našeg planeta.

Naime, istraživanje nedavno objavljeno u časopisu Journal of Climate, pokazuje da se Zemlja zagrijala gotovo dva i pol puta više nego što su ranija mjerenja preko vremenskih satelita, ali u razdoblju od 1998. godine. Za razdoblje od 1979. godine ta razlika je nešto manja i riječ je o 36% bržem zagrijavanju nego što su pokazala mjerenja sa satelita.

Sateliti su iznimno korisni za mjerenje temperature zato što mogu konstantno promatrati određenu točku zemljine površine, a mogu mjeriti i specifične dijelove atmosfere. Međutim, takva mjerenja su iznimno osjetljiva na čak i najmanje greške u modelima kojima se izračunavaju stvarne vrijednosti.

Stare vrijednosti, prikazane crvenom bojom na grafikonu Carbon Briefa, pokazuju da je nakon 1998. godine bilo relativno malo globalnog zatopljenja, ali ovi novi podaci pokazuju da je 2016. godina bila najtoplija godina otkako postoje satelitski podaci.

Najveći problemi su otkriveni kada su znanstvenici shvatili da sateliti mijenjaju putanju tijekom svog radnog vijeka. Trebali bi nadlijetati istu točku na Zemlji u isto vrijeme svakog dana, ali s vremenom se to mijenja i onda prelijeću neku točku u osam sati navečer umjesto u podne kako je isprva bilo. Instrumenti će uredno očitati mjerenja, programi će uredno izračunati koja je bila temperatura, ali budući da je globalno zagrijavanje od 1979. godine bilo tek 0,6 stupnjeva, lako je vidjeti kako nastaju velike greške u mjerenju.