Znate li što su Charles Darwin, Johann Wolfgang von Goethe i Marcel Proust imali zajedničko? Osim toga što su bili kreativni genijalci, svi su dijelili jednu neobičnu karakteristiku: bili su nenormalno osjetljivi na zvukove. I to u tolikoj mjeri da su često mogli raditi isključivo u potpunoj izolaciji.

Proust je, primjerice, rijetko kad napuštao svoju garsonjeru u Parizu. Ovaj poznati pisac nosio je čepiće za uši dok je pisao, te bi spustio rolete i sobu izolirao s plutom kako bi spriječio ulazak ikakvih nepoželjnih zvukova i svjetlosti.

Premda može djelovati prilično normalno da bi smetnje mogle spriječiti kreativno stvaralaštvo, najnovija istraživanja pokazuju da bi ta karakteristika mogla upućivati na kretaivne genijalce.

Psiholozi s Northwestern Sveučilišta otkrili su da izuzetno kreativne ljude buka ometa više nego druge ljude.

Istraživanje objavljeno u časopisu 'Neuropsychologia' ovog ožujka ispitivalo je fenomen senzorne nepažnje koji određuje koliko informacija iz okoliša ulazi u čovjekovu svijest.

Obično mozak automatski filtrira nebitne informacije. No osobe slabije senzorne pažnje, tvrde psiholozi, muče se s izbacivanjem informacija kao što je kucanje sata ili razgovorom koji se odvija nedaleko od njih.

"Kod ovih ljudi senzorne informacije cure unutra. Njihov mozak procesuira više informacija nego onaj od drugih ljudi", objašnjava autorica istraživanja Darya Zabelina, kandidatkinja za doktorsku poziciju na psihologiji, na Northwesternu.

Znanstvenici su postavili hipotezu da je ova senzorna hipersenzitivnost razlog zašto su neki ljudi kreativniji, jer jednostavno imaju više zanimacija. Iz toga bi se dalo zaključiti da ljudi koji 'prime' više informacija imaju više šanse razviti nove, neobične veze između različitih dobivenih informacija.

Kako bi to istražili, znanstvenici su zatražili od 97 ispitanika da ispune test o kreativno razmišljanju i da na pitanja odgovore mjereći stvarne uspjehe u svijetu umjetnosti i znanosti, piše Huffington Post.

U drugom testu puštali su im kratke serije zvukova, pri čemu su im mjerili električne aktivnosti u mozgu. One su ukazivale na to koliko audio informacija njihova svijest propušta, a koliko izbacuje.

Pokazalo se da su kreativnije osobe osjetljivije na zvukove u svojem okruženju. Budući da imaju širok opseg pažnje, koji bilježi velik broj informacija koje drugi ljudi ne doživljavaju, imali su i neke dobrobiti koje su kod drugih izostale.

Naime Zabelina je navela da prednosti senzorne preosjetljivosti uključuju "bogatije doživljavanje svijeta oko sebe, te mogućnost povezivanja naizgled nepovezivih stvari, koncepata i ideja".

Inače je senzorni hipersenzibilitet značajka shizofrenije, pa je ovo istraživanje ukazalo i na određenu povezanost između izuzetno kreativnih ljudi i shizofreničara.