Ne radi se tu samo o 16-godišnjoj Šveđanki o kojoj svatko ima mišljenje. Jednostavnije je pitati se tko je "namjestio" švedsku tinejdžericu, tko je instruira, zašto se medijski eksponira "bolesna" djevojčica (Greta Thunberg nije bolesna, već ima Aspergerov sindrom - poremećaj iz lepeze autističnog spektra koji karakterizira lošija socijalna komunikacija, nedostatak neverbalne komunikacije, zaokupljenost predmetima, fokusiranost samo na jednu temu, repetitivni govor ili pokreti), nego postaviti pitanja koja ona toliko iritantno ponavlja: Zašto već jednom najrazvijenije zemlje svijeta ne počnu primjenjivati postojeće i potrebne mjere te protokole za smanjenje otpada, emisija ugljičnog dioksida, te protiv uništavanja šumskog svijeta?

U svijetu koji masovno pati od poremećaja pažnje nije bio problem okrenuti pažnju javnosti s klimatskih promjena na njezino kiselo lice pri susretu s Trumpom u predvorju UN-ove zgrade u New Yorku. Trump i njegovi ljudi izveli su najstariji trik u 21. stoljeću i u roku od nekoliko sati mnogo je više ljudi pričalo o predsjednikovu tweetu i njezinom izrazu lica, nego o govorima čelnika zemalja svijeta na summitu o klimi.

I tako Trump opet ne treba odgovarati na pitanje zašto je povukao potpis s Pariškog sporazuma o klimi, a u New York je došao tek "saslušati" govore drugih svjetskih čelnika i znanstvenika o klimatskim promjenama.

Jer klimatske promjene zahtijevaju ogromna odricanja i samodisciplinu na koju su mnogi u svijetu već prisiljeni (guglajte uragan Dorian, Haiti, Amazonija, a možete prolistati i lokalne novine). Ne samo od komotnog Trumpa, već i od mnogo zabrinutijih, poput Nijemaca ili Finaca.

Kampanje Pornjava (doslovno) spašava svijet

Tako je finski predsjednik Sauli Niinistö na klimatskom summitu u New Yorku u ponedjeljak izjavio:

- Znanstvene potvrde koje ukazuju na potrebu hitnog pristupanja rješavanju klimatskih promjena su neosporne. Zahtjevi mladih su glasni i jasni. Suštinski je važno poslušati njihov glas. Ako mi zakažemo, njihova je budućnost na vagi. Globalni prelazak na "karbonsku neutralnost" znaci opsežnu promjenu naših društava. Polovične mjere jednostavno nisu dovoljne. I pritom moramo ujednačiti naše politike aktivnim potezima koji donose rezultate.

Po njegovoj tvrdnji, finski klimatski ciljevi su medu najambicioznijima na svijetu, s planom da se do 2035. dostigne nulta emisija ugljika.

- Ljestvica je podignuta visoko, moramo voditi svojim primjerom. No postavljanje cilja nije dovoljno, važno je ciljeve ispuniti. Moramo ubrzati smanjenje emisija ugljika i znamo da potrebne tehnologije i inovacije već postoje. Finska i Cile pokrenuli su ideju Koalicije ministara financija koju predvodimo i principi ove koalicije okrenuti su sistemskoj promjeni koja nam je potrebna. Klimatska akcija zahtijeva sve mehanizme koje kontroliraju upravo ministri financija. Oporezivanje i budžetiranje, javna ulaganja i nabavu - kada ti mehanizmi rade u našu korist, svijet s nultom stopom karbona je moguć - zaključio je Niinistö.

Katastrofa Amazonija gori zbog 'gladi' za govedinom i sojom
Odluke u tome smjeru teškom mukom počela je donositi i Njemačka. "Svi smo čuli glas mladih", poručila je Angela Merkel, čija vlada je prošli tjedan predstavila opširan paket mjera za smanjivanje CO2. Najviše se planiraju usmjeriti na promet, te energetsku obnovu stambenih objekata. Kako piše Deutsche Welle, prijedlog sadržava uvoženje sedam milijuna električnih automobila na prometnice, premije za kupce, kao i jačanje mreže javnog prometa.

Premalo i presporo, ističu kritičari, no prijedlog je tu, za razliku od mnogih drugih zemalja, da ne spominjemo najveće proizvođače, ali i zagađivače. Od Kine do SAD-a. I zato je jako važno održati razinu napetosti koju je pokrenula mlada Greta Thunberg. 

- S jedne strane je potrebno upozoriti ljude u kojem pravcu idu klimatske promjene. Problem je u tome što je i dosad bilo sjajnih kampanja, i nekadašnji Clintonov zamjenik Al Gore imao je vrhunsku kampanju za zaštitu planeta, no sve te kampanje nekako izgube na važnosti. Iako je pitanje je li on to radio iz altruističnih pobuda, ostao nam je u sjećanju. Prica oko Grete Thunberg je jako kompleksna, no činjenica je da mladi ljudi sve cece govore da to što posuđujemo moramo vratiti. No koja je cijena? Morali bismo početi živjeti što propagiramo, ali to ne mogu raditi djeca - ističe za Express Gordana Vilović, redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti i stručnjakinja za etiku novinarstva.

Tu misao ističu brojni drugi stručnjaci i analitičari. Bitka protiv klimatskih promjena nije pitanje koje treba svesti na dječji hir ili promoviranje nečije knjige (u ovome slučaju Gretine majke), već na nesposobnost svih političkih opcija na svijetu da poduzmu radikalne korake. Kanadska aktivistkinja i književnica Naomi Klein za britanski Guardian ističe kako klimatska kriza otvara očigledne izazove za dominantni konzervativni (desni) pogled na svijet, u kojem vlada "kult koji nikada ne želi vuci velike poteze". No njihovi oponenti (ljevičari), u jednakom su problemu.

Prorok 21. stoljeća Greta posvađala svijet: Lukavi projekt ili aktivistica?

- To je također izazov i za lijevi svjetonazor, jer su njegovi predstavnici prvenstveno zainteresirani za preraspodjelu u načinu iskorištavanja prirodnih resursa (Klein to naziva "extractivism"), te se ne mogu pomiriti s granicama nepresušne potrošnje. Kad gledamo Sjevernu Ameriku, najveći tabu je priznanje da ćemo morati postaviti granice. To možete vidjeti u načinu na koji Fox News napadaju "Zeleni New Deal": tvrdnjom da ce nam uzeti hamburgere! To pogađa ravno u srce američkog sna, svaka generacija dobiva više, uvijek postoje nova područja za širenje, to je ideja na kojoj počiva cijela nacija doseljenika poput naše. Kad netko dođe i kaže, ali zapravo postoje granice, morat ćemo donijeti neke teške odluke, moramo razmotriti što je ostalo, kako ćemo to podijeliti - to je pravi napad. I odgovor ljevice je izbjegavanje. Oni poručuju: "Mi vam nećemo uzeti stvari, bit ce raznih benefita". I bit ce benefita: Gradovi ce biti prilagođeniji za život, zrak ce biti čišći, manje ćemo se vremena gurati u prometu, moći ćemo stvarati sretnije, bogatije živote na mnogo načina. Ali morat ćemo potpisati kraj nepresušne kulture odbacivanja i konzumerizma - ističe najveća američka kritičarka suvremenog društva koja je nedavno objavila novu knjigu "On Fire: The Burning Case for a Green New Deal here". 

I u tu sliku se savršeno uklapa i Greta Thunberg. Dijete koje je zbog Aspergerovog sindroma moralo doslovce naučiti funkcionirati u društvu, dijete koje je moralo naučiti niz pravila ponašanja koja većini ljudi dolaze prirodno, možda zaista jest idealna ikona vrlog novog svijeta na koji moramo pristati ako ga uopće želimo imati. Greta je pritom odrasla u jednom od svjetskih najnaprednijih društava, ne samo po standardu, već i po društvenom napretku. Švedska je država u kojoj su visoko postavljena pravila inkluzije, pružanja jednakih uvjeta života, obrazovanja i svih drugih prava svim stanovnicima. U takvome društvu Greta nije iznimka, ona je jedna u mnoštvu zbrinutih građana, što otvara i drugi element kompleksne price o zaluđenosti svijeta djevojčicom s kikicama.

Život iz snova Život bez klima uređaja: Morat ćemo se na to naviknuti

- Ona je svojim pojavljivanjem, poticanjem kampanje učinila nešto da saznamo i o bolesti, ona je za taj sindrom učinila jako puno. U kojoj mjeri je to dio nečega što je na granici manipulativnosti, teško je za procijeniti. Meni se čini da se ide dokle se može. Vjerojatno nitko nije sanjao da ce Greta dobiti prostor u UN-u, što je još jedna potvrda o inkluzivnosti ljudi. I to smatram velikim poticajem za svu djecu ovoga svijeta, no pitanje je bi li dijete iz bilo kojeg dijela Afrike ili drugog nerazvijenog dijela svijeta imao iste mogućnosti da s takvim sindromom bude usmjeravan - komentira prof. Gordana Vilović.

I ta bolna neravnoteža vjerojatno je jedini konkretan odgovor koji se trenutno može dati na pitanje klimatskih promjena. No voljeli Gretu ili ne, jako je važno što dulje zadržati napetost o sigurno najvažnijoj temi današnjice, te podržati mlade. Kako je u prošlotjednom razgovoru za Radio 101 istaknuo Branko Grisogono, profesor Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ovi prosvjedi su izuzetno važni (procjenjuje se da je u petak na ulicama svjetskih gradova bilo pet milijuna ljudi). Naime, više ni okorjeli mrzitelj klimatskih promjena, Donald Trump, više ne može poreci da ih - nema.