Američki predsjednik Donald Trump uspio je zeznuti čak i tako trivijalnu stvar kao što je čestitka Elonu Musku na uspješnom lansiranju rakete Falcon Heavy kojom je svoj Tesla Roadster poslao prema Marsovoj orbiti. "Ovo postignuće, uz ona NASA-inih komercijalnih i međunarodnih partnera, nastavlja pokazivati najbolje od američke genijalnosti", napisao je Trump u nastavku čestitke na, naravno, Twitteru.

Pritom nije obratio pažnju na to da Elon Musk nije Amerikanac nego rođeni Južnoafrikanac, čovjek koji je u SAD imigrirao tek 1992. u dobi od 21 godine. Kako bilo, Musk ga zbog toga nije stao zafrkavati, nego je prihvatio čestitku. Njih dvojica poznaju se već neko vrijeme. Musk ga je čak uoči izbora 2016. htio uključiti u sam korporativni vrh njegove tvrtke u pohodu na Mars, u prvim danima nove administracije poslovno ga je savjetovao.

No, ljubav je pukla u lipnju 2017. kada je Trump objavio da povlači SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, na sveopće zgražanje praktično cijelog svijeta, možda gore nego ikad išta ranije u vezi Trumpa. Tada se Musk naglo vratio na pozicije svoje izjave iz 2016., prije nego što je razmišljao o poslovnoj suradnji s Trumpom, po kojoj "Trump ne posjeduje osobine koje bi donosile dobro SAD-u". Ono što nije sporno jest da su i Musk i Trump, svaki iz svojih razloga, vrlo predani projektu slanja ljudske posade na Mars.

Muscov Falcon Heavy i uspješno probno lansiranje u tom smislu veliki je korak naprijed; raketa je visoka 70 metara, ponovno je upotrebljiva jer se odbačeni stupnjevi rakete vraćaju na Zemlju i meko pristaju na sletište, nosivosti je prenijeti u orbitu čak 64 tone, poput nekog od najvećih putničkih aviona za transkontinentalne letove, što je više nego dvostruko od najmoćnijih raketa konkurencije, a najvažnije od svega – Falcon Heavy je nevjerojatno jeftin.

Jedan let u orbitu s teretom košta 90 milijuna dolara, dok NASA-ina takva misija košta cijelu milijardu. U povijesti su samo dvije rakete imale veću nosivost; američki Saturn V za letove na Mjesec i sovjetska Energija koja je letjela samo dva puta. Ali tu je riječ o odavno zastarjelim, odavno užasno neučinkovitim muzejskim primjercima. A zašto je, zaboga, Musk na probnom lansiranju u svemir poslao svoj automobil? Razloga je nekoliko i svi su podjednako važni.

Uopće, kako je bila riječ o prvom probnom lansiranju, Musk je javno otvoreno govorio da neće biti nikakav neuspjeh ako lansiranje završi i eksplozijom. "Bio bi to veliki vatromet", govorio je o mogućoj opasnosti eksplozije jačine ravne 2000 tona TNT-a. Razlog za toliki oprez bilo je to što je simultano trebalo uspješno upaliti čak 27 raketnih motora, što još nikome nikada nije uspjelo, pa nije bilo garancije niti da će sada uspjeti Muskovim inženjerima.

Zato nije imalo smisla trpati u raketu išta osim nekog simboličnog tereta, primjerice automobil kakvih je raketa mogla ponijeti više od 60 odjednom. A tu se dolazi do sljedećeg trenutka. Lansiranje Muskovog automobila bio je briljantna reklama koja je, jednom kad je puštena u javnost, pumpala samu sebe do beskonačnosti.

Cijena sitnica Muskov žestok udarac vozilima na fosilna goriva

Koga ne bi zanimao nekonvencionalni milijarder koji razvija letjelice za svemir, koji lansira svoj auto prema orbiti Marsa kako bi njegova jurilica tamo kružila možda i cijelu jednu milijardu godina? Pa onda još uz to što je spektakl popraćen pjesmom Davida Bowieja "Space Oddity", citatima Douglasa Adamsa iz "Vodiča kroz galaksiju za autostopere" ("Bez panike!") i Isaaca Asimova, pa reklama za automobile Tesla...

Bila je to čista astronautska, svemirska PR poezija koja je vrijedila i tko zna koliko puta više od jednog pukog automobila. A na kraju, kad je Musk uspio uspješno lansirati raketu, spektakl se pretvorio u apsolutni trijumf. Ušao je u povijest, na putu je da definitivno eliminira svu konkurenciju, da postane alfa pripadnik čovječanstva koje napokon opet pokušava grabiti novim stazama u svemir. A to je, nemojmo biti previše romantični, spektakularno odlično za SpaceX, za Teslu, ukratko - za Muskov biznis.

Ovo što sad čini s ovom raketom značit će i neusporedivo jeftinije letove u Zemljinu orbitu i jeftiniji transport materijala, primjerice na Međunarodnu svemirsku postaju, i gradnju eventualnih novih stanica i veće, snažnije satelite, orbitalne teleskope, nažalost i robusniju vojnu opremu, a dokle zapravo sežu prave nade i ciljevi Elona Muska pokazuje jedna ne posebno bitna usputna tablica.

Riječ je o projekciji nosivosti rakete Falcon Heavy u pohodu na razne visine orbita oko Zemlje, u pohodu do Marsa i do – Plutona. Savršeno je nebitno što Muskovi ljudi procjenjuju da bi letjelica bila u stanju ponijeti 16,8 tona tereta na letu do Marsa ili 3,5 tona do Plutona. Spektakularno je da se uopće računa da je takvo što s tom letjelicom uopće moguće. I da granice odavno nije tek neko puko Zemljino nebo.