Prošli mjesec na površinu Crvenog planeta sletio je NASA-in rover Perseverance, najnapredniji komad tehnologije koji je do sada sletio na Mars, a na čiji je razvoj potrošeno 2,7 milijardi dolara.

- Perseverance je dosad najmasivniji rover i ima 1025 kilograma, 126 kilograma više od Curiosityja. Budući da Mars ima slabiju gravitaciju, ondje će njegova težina biti kao da ima 393 kilograma. Iako ima gotovo istu karoseriju kao njegov prethodnik, njegovi kotači imaju jaču oplatu na obodu kako na oštrom Marsovu kamenju ne bi doživjeli nastajanje rupa i lomova, što je bio slučaj s prethodnikom koji na Marsu radi od kolovoza 2012. godine - rekao je hrvatski astronom Ante Radonić. 

Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji. Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta. 

Planirane su dvije misije u budućnosti - preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću. Perseverance ima društvo na Crvenom planetu. 

Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. godine, ostaje u funkciji NASA-e, kao i stacionarni slijetač InSight, koji je stigao na Mars u studenom 2018. godine, kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.

- Prvi put prikupljat će se uzorci u svrhu njihova dopremanja na zemlju. To je jako ambiciozan projekt i uzorci mogu biti robotskim sustavima dopremljeni na Zemlju najranije 2031. godine. Prvi put isprobat će se let malog helikoptera, prvog u atmosferi nekog drugog nebeskog tijela. Prvi put eksperimentalno će se proizvoditi kisik iz ugljičnog dioksida koji čini oko 95 posto atmosfere Marsa. To je važno zbog ljudskih ekspedicija u budućnosti. Prvi put će se radarom na površini ispitivati slojevi nekoliko metara ispod površine Marsa. Prvi put snimljeni su zvukovi u atmosferi Marsa - objasnio je Radonić i pojasnio zbog čega je robot sletio baš u taj određeni krater. 

- Riječ je o krateru u kojem je nekad možda bilo jezero i tu je velika delta bivše rijeke s velikim nanosima tla. Na takvim mjestima na Zemlji pronalaze se fosili i tragovi nekadašnjeg života. Zato je to mjesto na Marsu posebno važno. Ranije se nije moglo tamo slijetati jer ima puno opasnih gromada, stijena, litica, pješčanih dina... Sad je prvi put letjelica koristila za spuštanje na Mars autonomnu navigaciju kako bi izbjegla opasan teren. Time je omogućen pristup terenu koji je jako zanimljiv i privlačan znanstvenicima - pojasnio nam je astronom Ante Radonić. 

Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara te usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača. 
Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego što se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea. 

Čitav proces trebao se odvijati u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.

- Već ove godine saznat ćemo o prvim rezultatima istraživanja elementarnog i mineraloškog sastava tla i stijena. Primarna misija trajat će oko dvije zemaljske godine, ali se očekuje da će misija trajati godinama. No tek treba pripremiti program za odlazak po uzimanje uzoraka koji će na Zemlju stići u sljedećem desetljeću. To će raditi NASA i europska agencija ESA. Kad uzorci stignu u zemaljske laboratorije, tek će se onda moći jako detaljno i svestrano istražiti materijal s Marsa - rekao je Radonić te naglasio da postoje i druge važne misije na Marsu. 

- U orbiti oko Marsa sad je kineska letjelica čiji će se lander s roverom spustiti na Mars u proljeće. Do tada će još istraživati područje predviđeno za spuštanje. U sadašnjoj misiji kinesko robotsko vozilo je pet puta manje mase od američkog pa ima puno skromnije znanstvene instrumente. No NR Kina želi za desetak godina donijeti uzorke s Marsa robotskom letjelicom. Možda ona prva ostvari takvu misiju.
Rusko-europski lander Kazačok treba se spustiti na Mars 2023. i tamo dopremiti europsko robotsko vozilo “Rosalind Franklin”, koje će pokušati uzeti uzorke do dva ili tri metra dubine i na licu mjesta ih analizirati. Lansiranje će se ostvariti ruskom raketom-nosačem Proton sljedeće godine - dodao je Radonić, kojega smo upitali kad možemo očekivati i prve ljude na Marsu. 

- Tehnički je to moguće za desetak godina. Međutim, teško je prognozirati kad će se uistinu ostvariti. Agencija NASA bi mogla oko 2040. poslati ljudsku posadu u orbitu oko Marsa. Spuštanje bi bilo kasnije. Međutim, još nije određen osnovni koncept takve misije. Bit će potrebno to ostvariti udruženim snagama svemirskih agencija. Ali prvo će se ostvariti povratak ljudi na Mjesec. Elon Musk s tvrtkom SpaceX već radi na svojem programu za Mars. Međutim, njegov planirani divovski raketni sustav toliko je ambiciozan da može doći do ozbiljnih tehničkih problema u razvoju, što može godinama odugovlačiti cijeli projekt. Musk bi mogao već ovog desetljeća poslati ljude na Mars, gdje bi ih čekali već dopremljeni sustavi za održavanje života i sve potrepštine. Međutim, za let natrag trebat će proizvoditi gorivo na Marsu. Pitanje je kad će sve to biti spremno za siguran let ljudi do Marsa i natrag. Bila bi idealna suradnja svemirskih agencija i tvrtke SpaceX. Ali Musk žuri na Mars, a NASA s agencijama partnerima prvo želi ostvariti malu postaju u orbiti oko Mjeseca i uspostaviti malu ljudsku bazu na Mjesecu. Inače, NASA će od tvrtke SpaceX naručivati transport materijala u orbitu oko Mjeseca i na sam Mjesec - objasnio je Radonić. Što se tiče svemirskog istraživačkog programa u Hrvatskoj, Radonić je mišljenja da jako kasnimo. 

- Hrvatska jako kasni u vezi suradnje s europskom. Bit će potrebne godine da Hrvatska postane prvo pridruženi, a onda i redovni član agencije ESA. Jadranska aero-svemirska asocijacija A3 radi na prvome malom hrvatskom satelitu (Slovenci već imaju u orbiti dva satelita), ali nedostaju financijska sredstva. Nije problem naručiti lansiranje satelita raketom neke svemirske agencije. Zagrebačka tvrtka Amphinicy Technologies radi vrhunski softver za obradu satelitskih podataka i konkurira najboljima u svijetu. To pokazuje da u Hrvatskoj ima potencijala. Neke naše tvrtke rade izuzetno precizne senzore i instrumente. Kad Hrvatska bude član agencije ESA, naše tvrtke moći će sudjelovati u proizvodnji svemirske tehnologije i tako naći svoje mjesto na europskom tržištu i u tom području. Zato je sad važno potaknuti perspektivne tvrtke za nove izazove. Za većinu europskih zemalja rad na svemirskoj tehnologiji važan je za njihov ekonomski rast. Hoćemo li se i mi konačno domoći jednog dijela svemirskog kolača?

Sljedeće godine počinju turistički podorbitalni letovi do ruba svemira (Virgin Galactic), tako da u sljedećim godinama možemo očekivati i prvog hrvatskog svemirskog turista koji će nekoliko minuta boraviti u svemiru.

- Što se tiče astrofizike i zemaljskih opservatorija, naši astrofizičari sa sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku te Instituta ‘Ruđer Bošković’ već dugo sudjeluju u međunarodnim znanstvenim istraživanjima svemira koristeći vrhunske svjetske opservatorije i supotpisnici su mnogobrojnih radova iz područja astrofizike - pojasnio je Radonić. Astronoma smo pitali i zašto je Mars toliko poželjan za istraživanja?

- Mars je planet koji ima uvjete najsličnije zemaljskim, iako mu je atmosfera stotinu puta rjeđa od Zemljine. Pogodan je za dugotrajna istraživanja. Zato je njemu posvećena posebna pozornost. Istraživanje Marsa pomoći će nam da bolje shvatimo davnu prošlost našeg planeta. Na kraju, istraživanje novih svjetova uvijek je nešto što ljude inspirira i pojačava želju za napretkom, kako u znanosti, tako i u tehnologiji - zaključio je hrvatski stručnjak.