Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu još odranije je imalo najveću svjetsku kolekciju dokumenata Alberta Einsteina, 82.000 rukopisa, pisama, fotografija, raznih drugih stvari. Sada je postalo bogatije za ekstremno vrijedan rukopis najslavnijeg fizičara svih vremena, izgubljeni proračun njegovog rada na "objedinjenoj teoriji svega". Sveučilište je uoči Einsteinovog rođendana, koji pada na 14. ožujka, izložilo 110 stranica što ih je otkupilo od izvjesnog Garyja Bergera iz Chapel Hilla u Sjevernoj Karolini u SAD-u.

Od tih 110 stranica po znanstveni svijet najvažnijih je onih osam originalnih stranica Einsteinovih proračuna dodatka do sada poznatim njegovim proračunima na teoriji svega, odnosno takvoj teoriji koja bi objedinila i objedinila sve aspekte fizike postojećeg univerzuma, što do danas nije još nikome uspjelo. Od tih osam stranica, sedam ih je bilo poznato i dostupno u obliku kopija.

Šećer za kraj Ovako je Hawking pred smrt riješio najveću tajnu svemira

S ovim pronalaskom svijet je otkrio originalne zapise plus originalnu stranicu koja nedostaje, po mnogočemu ključnu za razumijevanje u kojem smjeru je Einstein razmišljao kada je pisao znanstveni članak za Prusku akademiju znanosti još 1930. godine. Od 110 pronađenih stranica, 48 ih se odnosi na matematičke proračune iz razdoblja između 1944. i 1948., osam se tiče dodatka članku iz 1930., a preostalo su njegova pisma njegovom sinu Hansu iz 1935. i prijatelju i kolegi znanstveniku Micheleu Bessou.

Pisma su također jako vrijedan povijesni artefakt. Što se tiče pisma sinu u Švicarskoj, što ih je pisao iz SAD-a, kamo je pred nacistima morao pobjeći iz Berlina još 1933., jer je podivljalo društvo propaliteta iz pivnica suludih ideja predstavljalo opasnost i tom briljantnom čovjeku, iz ovog zapisa vidi se kako je Einstein osobno doživljavao godine uoči Drugog svjetskog rata i Holokausta.

"S određenom zabrinutošću sam čitao da i u Švicarskoj postoje određene aktivnosti što su ih potaknuli njemački banditi. Ali vjerujem da se čak i u Njemačkoj stvari polako počinju mijenjati. Nadajmo se samo da prije toga neće izbiti europski rat... ostatak Europe sada napokon stvari počinje uzimati za ozbiljno, posebno Britanci. Da su se time ozbiljno pozabavili prije godinu i pol, sve bi bilo bolje i lakše", pisao je Einstein sinu.

No, taj slobodoljubivi humanist, širokih nazora, izraziti mirotvorac i definitivno genije, bio je preveliki optimist. Niti 1935. na zapadu Europe još nisu razumjeli pravu prijetnju nacizma, pa niti fašizma. U suprotnome bi sile poput Velike Britanije i Francuske reagirale u pomoć legalno izabranoj republikanskoj vladi u Španjolskoj protiv generala Francisca Franca kojemu su u pomoć u ratnom građanskom pohodu priskočili Hitler i Mussolini, ne bi bila moguća Hitlerova okupacija dijelova Čehoslovačke 1938...

Einstein je ipak još 1922. razumio na koji način nacisti prijete svijetu. Te godine pisao je svojoj sestri:

"Ovdje (na sjeveru Njemačke) nitko ne zna gdje sam, misle da sam na putu. Ovdje se kuhaju ekonomski i politički mračna doba i tako sam sretan što sam mogao pobjeći od svega."

Godinu ranije Einstein je dobio Nobelovu nagradu. Iz pisama Bessu vidi se, pak, da je Einstein bio duhovit čovjek, da je držao do svog židovskog porijekla, ali da nije bio krutih, skučenih gledišta. Besso je potjecao iz talijanske židovske obitelji i upravo u to vrijeme, iz očitih razloga, prešao je na kršćanstvo. Pa ga je Einstein "tješio", zafrkavao se:

"Ti sigurno nećeš ići u pakao, iako si se morao krstiti."

Nije montaža Zašto je Einstein na ovoj slavnoj fotki isplazio jezik?

Nešto ranije Besso mu je očito pisao da je počeo učiti hebrejski, a Einstein se zafrkavao iz činjenice da on sam nije znao taj jezik.

"Kao goi (nežidov) ti nisi obavezan naučiti jezik naših predaka, dok sam ja kao 'židovski svetac' prisiljen osjećati se posramljeno zbog činjenice da o tom jeziku znam otprilike ništa. Ali, svejedno ću se radije osjećati posramljeno nego ga krenuti učiti", pisao mu je.

Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu svoju ogromnu kolekciju o Einsteinu uvelike zahvaljuje tome što joj je dobar dio građe Einstein ostavio kratko prije svoje smrti 1955. Direktor sveučilišnog arhiva Hanoch Gutfreund otkrio je da je sveučilište bilo u stanju otkupiti ovih neprocjenjivih 110 Einsteinovih stranica zahvaljujući donaciji zaklade obitelji Crown-Goodman. O kolikom je novcu riječ, nije otkrio.

Ali, ako se uzme, primjerice, u obzir zaprepaštenje otkrićem stranice njegovih proračuna za koju se smatralo da je izgubljena, zatim drugi proračuni, konačno i pisma, s jedne strane, te s druge činjenicu da je 2017. njegovo pismo u kojem se obračunava s pojmom vjere prodano za 2,9 milijuna dolara, da su osim toga njegova pisma dostizala cijenu i po 100.000 dolara, ova zbirka morala je koštati nemalo milijuna dolara.