Japanci su jedni od najzdravijih nacija na svijetu, a njihova je država prva po broju stogodišnjaka u svijetu, imaju ih rekordnih 67.482 u 2017., što je 47 godina zaredom da njihov broj neprekidno raste.

Oni se poprilično zdravo hrane, nisu pretili, imaju odličan zdrav sustav i općenito gledano, poprilično su zdravi.

Još jedan - nešto mračniji rekord

No, unatoč tome, znanstvenici su utvrdili da svaki osmi čovjek u Japanu ima kroničnu bolest bubrega, što je jedna od najvećih stopa oboljelih od ove bolesti u svijetu.

U istraživanju koje je provelo australsko Sveučilište Monash, znanstvenici su analizirali ovu zanimljivu kontradikciju - zdravlja i bolesti kod Japanaca.

Na obdukciji su analizirali 27 bubrega Japanaca te otkrili kako oni imaju znatno manje nefrona u svojim organima. Nefroni su stanice bubrega, mikroskopski filteri koji uklanjaju otpadne tvari iz krvi, prebacujući ih u urin.

Što je nefrona manje, to su bubrezi lošiji u ulozi pročišćavanja krvi, a to rezultira raznim bolestima bubrega, ali ima i širi utjecaj na cijelo zdravlje, primjerice uzrokujući povišen krvni tlak, piše IFL Science.

Na obdukciji je zaključeno kako je u bubrezima Japanaca oko 640 tisuća nefrona, dok je primjerice kod Europljana prosječan broj nefrona oko 900 tisuća.

Zašto se rađaju s takvim bubrezima?

Za to je moguće nekoliko objašnjenja. Prvenstveno, manji broj nefrona može biti povezan i s činjenicom da su sitniji. Osim toga, svi pojedinci čiji su bubrezi pregledani rođeni su 1940-ih i 1950-ih, što je bilo vrijeme velikog siromaštva i loših životnih uvjeta u Japanu. Zbog pothranjenosti njihovih majki, moguće je da se još u maternici formirao manji broj nefrona u njihovim bubrezima, objašnjava voditelj studije, dr. Go Kanzaki.

Istraživači se nadaju kako bi nizak broj nefrona mogao pomoći liječnicima u predviđanju nastanka hipertenzije i bolesti bubrega, no za to je potrebno osmisliti i analizu kojom će se oni moći brojati, a da se prethodno čovjek ne mora razrezati.