Otkrili zašto su drevni ljudi napustili Afriku prije 70.000 g.
Genetska istraživanja pokazuju da se migracija stanovništva Afrike u Euroaziju odvijala prije 70.000 do 50.000 godina. Istraživači su prije smatrali da je razlog bila mnogo vlažnija klima nego što je to danas, pa su ljudi preselili u Europu i Aziju preko Roga Afrike i Bliskog Istoka.
- Uvijek se postavlja pitanje jesu li klimatske promjene utjecale da ljudska vrsta napusti Afriku. Naši podaci kažu da je u vrijeme najveće migracije, u sjeveroistočnoj Africi bilo jako suho i nimalo vlažno, kaže Jessica Tierney, izvanredna profesorica geoznanosti na Sveučilištu u Arizoni.
Zelena Sahara
S grupom znanstvenika Tierney je otkrila da se prije 70.000 godina klima na Rogu Afrike, iz vlažnog perioda - tzv. 'Zelene Sahare', preobrazila u suhu, puno sušu nego što je to danas. U toj eri cijela regija bila je i mnogo hladnija.
Istraživači su pratili klimatske promjene u Africi unazad 200.000 godina analizom jezgre oceanskih sedimenata na zapadnoj obali Adenskog zaljeva. Tierney kaže da su oni prvi koji istražuju klimu sjeveroistočne Afrike u vrijeme tih velikih migracija stanovništva.
- Naša istraživanja pokazuju kako migracija slijedi nakon velike promjene u okolišu. Pretpostavljamo da su ljudi počeli odlaziti jer su se pogoršali životni uvjeti. Klima se naglo promijenila u suhu i to bi mogao biti motiv za seobu, smatra Tierney.
Sedimentna jezgra
Znanstveni rad pod nazivom 'Klimatski kontekst migracija iz Afrike' objavljen je ovih dana u časopisu 'Geology', a potpisuju ga osim Jessice Tierney, Peter deMenocal s Lamont-Doherty Earth Observatory u Palisadesu u New Yorku, i Paul Zander iz Sveučilišta u Arizoni. Financirali su ih Fondacija David i Lucile Packard i Nacionalna zaklada za znanost.
Tierney i njezini kolege već su istraživali afričku klimu prije 40.000 godina, istom metodom - proučavajući jezgru morskog sedimenta, pa su vjerovali da bi se ona mogla primijeniti i za istraživanje klime u još starijoj povijesti, kad su naši preci masovno napuštali afrički kontinent.
Alge i alkeni
Najvažnije je bilo pronaći sedimentnu jezgru iz te regije i iz tog doba. Pomogli su im kustosi s Lamont-Doherty Core Repository, gdje su pohranjene sedimentne jezgre iz svih većih mora i oceana. Kustosi su pronašli jezgru izvađenu na obalama Roga Afrike 1965. godine i ustanovili da su stari oko 200.000 godina. Podatke o temperaturi dobili su analizirali sedimentne slojeve alkena jer njihov sastav mijenjaju alge pri različitim temperaturama vode.
- Alkeni su pokazali kolika je bila temperatura mora kad su alge bile žive, objasnila je Tierney, te dodala da su također analizirali vosak koji je u moru završio s kopnenih biljaka. One mijenjaju kemijski sastav voska ovisno o suhoj ili vlažnoj klimi.
Pretpostavke tima potvrdila su i neovisna istraživanja znanstvenika koji su rekonstruirali prošlost regionalne klime sakupljajući podatke iz špilje u Izraelu i sedimentne jezgre u istočnom Mediteranu.