Otpornost bakterija na antibiotike do 2050. poprimit će takve razmjere da će godišnje od takvih sojeva umirati 10 milijuna ljudi, objavio je nedavno Healthcare Infection Society. Jedini razlog zašto čovječanstvo, globalna javnost pred time već danas nije preneražena jest to što velika većina ljudi nema pojma o tome, pa tako niti o riziku koji im sve opasnije radi o glavi. Stvar je suštinski krajnje jednostavna.

Okruženi smo mnoštvom bakterija koje su masovno tamanile još naše djedove i bake, a jedini razlog zašto i danas ne bilježimo pomore uslijed epidemija je što imamo antibiotike. No, što kad neka bakterija postane otporna na sve do jednog poznatog antibiotika? A to se sve češće događa i tada po bolnicama i po nacionalnim zdravstvenim sustavima kreće panično sprečavanje širenja bolesti.

"Jedini razlog zašto taj problem ignorira veći dio čovječanstva, kao što je slučaj i s klimatskim promjenama, je to što ljudi u pravilu ne znaju kako se uopće razvija otpornost na antibiotike i kako se ona širi", kazao je za Business Insider Colin Broom, šef Nabriva Therapeuticsa. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2015., 76 posto ispitanika diljem svijeta misli da se otpornost na antibiotike razvija samo ako netko aktivno uzima antibiotike, i to mimo uputa liječnika.

Posljedično, velika većina ljudi misli da im se ne može dogoditi apsolutno ništa loše ako se ne liječe antibioticima, te su savršeno nesvjesni da se uopće mogu zaraziti od nekog drugog antibiotski otpornom bakterijom. Neupućenost čovječanstva zapravo je katastrofalna.

Mnogi još uvijek nemaju pojma da antibiotici u pravilu nemaju baš nikakav utjecaj na viruse, da se otpornost u jako puno slučajeva razvija u tretiranju antibioticima životinja koje se potom ubija za meso, mnogi čak nisu niti čuli za antibiotsku otpornost bakterija... Svjetska farmakologija zato je danas u utrci stvaranja novih i novih antibiotika, odnosno čak i terapija koje ne bi bile antibiotske u dobu koje nam se prijeteći primiče i naziva se "postantibiotskom erom".