Ljudi postaju vegani ili vegetarijanci iz mnogo razloga. Neki su odlučili prestati jesti meso kako bi smanjili patnju među životinjama, drugi jednostavno žele zdravije živjeti. Neki treći pak vole održivi razvoj i žele smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu.

Vegetarijanci su u barem jednoj stvari u pravu, koliko god mi ostali to ne željeli priznati, izbacivanje mesa iz prehrane ima nekoliko prednosti. Što više ljudi se odrekne mesa to će se više osjećati globalne posljedice takve odluke.

Postanu li svi ljudi okorjeli vegetarijanci, milijuni ljudi bi osjećali posljedice, piše BBC.

Dva odvojena svijeta

"To je priča o dva odvojena svijeta", priča Andrew Jarvis iz kolumbijskog centra za tropsku agrikulturu. "U razvijenim zemljama bi vegetarijanstvo donijelo razne prednosti i za ljude i za okoliš. Zemljama u razvoju bi vegetarijanstvo donijelo još više siromaštva", rekao je Jarvis.

On i brojni drugi stručnjaci u centru su iznijeli hipoteze o tome što bi se dogodilo da meso preko noći nestane s globalnog jelovnika.

Prvo su počeli razmišljati o tome što bi globalno vegetarijanstvo značilo za klimatske promjene. Proizvodnja hrane odgovorna je za otprilike trećinu svih antropogenih stakleničkih plinova, a velika većina toga odlazi na stočnu industriju. U jednom od ekstremnih primjera, prosječna četveročlana američka obitelj odgovorna je za više stakleničkih plinova zbog mesa u prehrani nego zbog ona dva automobila u garaži koje svaki dan voze.

Kako je to opisao Tim Benton sa sveučilišta u Leedsu: "Većina ljudi ne razmišlja o posljedicama prehrane na klimatske promjene. Samo malo manja količina mesa u prehrani može imati veliki utjecaj na našu djecu i unučad".

Obradiva površina

Jedan pomalo zanemareni utjecaj ljudske prehrane je ogromna količina obradive površine rezervirane za stoku. Na čitavoj planeti postoji oko 5 milijardi hektara i više od dvije trećine te površine iskorišteno je za uzgoj stoke. Kada bi svi ljudi postali vegetarijanci mogli bismo iskoristiti oko 80% svjetskih pašnjaka za pošumljavanje što bi pomoglo s razinom ugljikova dioksida u atmosferi i odigralo bi veliku ulogu u vraćanju životinjske raznolikosti na nekadašnju razinu. Preostali pašnjaci mogli bi biti iskorišteni za proizvodnju hrane za ljude. Iako se to može činiti kao relativno malo povećanje područja s usjevima, ipak igra iznimno veliku ulogu zato što otprilike trećina obrađivane površine se koristi za proizvodnju stočne hrane.

Međutim, i sami istraživači upozoravaju da nije tako jednostavna veza između vegetarijanstva i povratka bioraznolikosti. "Ne možete samo ukloniti krave i nadati se da će pašnjaci postati šume preko noći", rekao je Jarvis. On dodaje da bi oporavak okoliša trajao jako dugo i da bi bilo kakva promjena ljudske prehrane zahtijevala ogromna ulaganja i pomno planiranje.