Bio je ogroman, najveći primat koji je ikada postojao. Gigantopithecus blacki, točnije mužjaci te odavno izumrle vrste majmuna, mogli su narasti do visine od tri metra i težili bi čak 600 kilograma. Ženke su im bile nešto manje, narasle bi do dva metra visine i do najviše 300 kilograma.

Živjeli su u jugoistočnoj Aziji sve do prije oko 100.000 godina, što znači da su dugo vremena bili suvremenici Homo erectusa, a nekoliko desetaka tisuća godina čak i homo sapiensa, odnosno modernog čovjeka kakvi su ljudi danas. Ovu vrstu prethistorijskog majmuna ljudi su otkrili tek 1935. Puno toga o toj vrsti bilo je nepoznato sve do pronalaska fosiliziranih zuba i donje vilice u Indoneziji.

Praotac svih nas 4 milijuna godina: Otkrili našeg najvažnijeg pretka

Kako je riječ o tropskim područjima, u kojima se organske tvari brzo raspadaju, nalazi njegovih fosila bili su rijetki, a o tome da bi se iz nečega mogao izdvojiti materijal za proteinsku analizu, teško je bilo i zamisliti. Sve do sada. Velika međunarodna skupina znanstvenika objavila je članak u Natureu sa svojim otkrićem da su ušli u trag srodnicima Gigantopithecusa blackija, odnosno, pronašli su njegovo mjesto u stablu primata.

Znanstvenici navode da su ostaci pripadali vjerojatno ženki koja je živjela prije 1,9 godina, te da je riječ o vrsti kojoj su danas najbliži srodnici orangutani. Točnije, orangutani i ovi divovski majmuni evolucijski su se razdvojili prije između 10 i 12 milijuna godina i međusobno su srodni otprilike onoliko koliko su nama, ljudima, srodni čimpanze i gorile.

Otkriće je spektakularno i zbog važnosti razumijevanja evolucije i grananja velikih majmuna, što je priča koja se direktno tiče i ljudi, ali i zbog čudesnog uspjeha izdvajanja proteina iz fosila iz tropskog okruženja i potom njegove uspješne analize. O Gigantopithecusu blackiju danas se na temelju nekoliko njegovih kostiju koje su se održale i koje su pronađene, zna da su bili puno veći čak i od gorila i da su mogli hodati i na dvije noge, ne samo četveronoške.

Oblik njegovih kostiju sugerira da je njegova lubanja bila takvog oblika da mu je, što se tiče položaja vrata, bilo prirodnije glavu držati uspravno poput ljudi. Raspon ruku mu je bio ogroman, čak 3,6 metara, a hranio se, smatra se, voćem. Tu se dolazi do pretpostavke zašto bi tako dominantna vrsta izumrla.

Najstariji preci Riješili slučaj smrti osobe star 3 milijuna godina

U to vrijeme dolazi do masovnog pretvaranja gustih kišnih šuma u savane uslijed klimatskih promjena. Nisu to bile klimatske promjene koje bi kataklizmički promijenile svijet u samo nekoliko godina kao što se događa danas. Trajale su tisućama godina, a kako se Gigantopithecus blacki nije uspio prilagoditi novim uvjetima, izumro je.

Postoji i takva teorija da je Gigantopithecus blacki izgubio bitku za resurse protiv Homo erectusa, drevnog čovjeka koji je prije milijun i pol ili dva milijuna godina već koristio kameni alat, da bi kasnije, pretežno se smatra, postepeno evoluirao u nas kakvi smo već danas.