Kognitivni psiholog i lingvist Steven Pinker odlučio je svijet uvjeriti da sve nije tako crno kako se čini, pa je napisao knjigu "Enlightenment Now: The Case for Reason, Science, Humanism and Progress", kojoj je priču posvetio i Economist.

Reality zvijezda, rasist i propali poduzetnik na čelu SAD-a, globalno zatopljenje, rat u Siriji kojem, čini se, nema kraja, populizam, nacionalizam, najviše izbjeglica, nuklearno oružje... Samo je to dio argumenata koje koriste oni koji zagovaraju tezu da se nalazimo 'na kraju vremena i svijeta', te da 'nikada nije bio loše kao što je sada'.

Pinker kaže kako mu ljudi često navode da ih deprimiraju novinske naslovnice prepune smrti, nesreća, kriza i negativnih stvari.Tragedija se, kaže Pinker, bolje prodaje od sreće još od doba starih Grka, a posao medija je, uostalom, uvijek upozoravati na negativnosti ili opasnosti.

- Naslovi poput "Broj siromašnih diljem svijeta od jučer se smanjio za 137 tisuća osoba" ili "Čak se 10.000 aviona jučer nije srušilo" nikome ne znači ništa - kaže Pinker ali nas uvjerava i kako je svijet definitivno radikalno bolje mjesto no što je nekada bio.

U svojoj prošloj knjizi "The Better Angels of Our Nature" Pinker argumentira kako je čovječanstvo s vremenom postalo mnogo manje nasilno, dok u novoj, mahom kroz brojeve, pokazuje kako je svijet sve bolje mjesto za sve nas.

Svijet je, navodi Pinker, oko sto puta bogatiji no što je bio prije 200 godina i suprotno uvriježenom mišljenju, bogatstvo je jednakomjernije raspoređeno. Godišnje u ratovima pogine četvrtina ljudi kao osamdesetih i pola postotka ukupnih vojnih žrtava u II Svjetskom ratu.

I ispodprosječni Amerikanac danas uživa u stvarima koje nisu bile dostupne niti obitelji Vanderbilt prije 150 godina - struja, klima uređaji, lijekovi, cjepiva i televizija. Prosječni Sudanac, kaže Pinker, ima bolji mobitel od biznismena iz 1987. godine, a ima i pristup Internetu. Lijekovi, higijena i znanje omogućili su nam da živimo dulje i bolje, a čovječanstvo je, u globalu, sve sretnije, humanije i - inteligentnije.

U svakom djelu svijeta IQ je narastao u proteklih sto godina, što znači da je prosječni čovjek danas pametniji od 98% osoba prije jednog stoljeća. Kako je to moguće, kaže Pinker, s obzirom da je inteligencija nasljedna. Odgovor je - bolja prehrana i više stimulacije. Više djece pohađa školu nego 1900-tih godina, a gradivo koje uče je sve stimulativnije.

Prije 'samo' dva stoljeća samo je 1% stanovnika planete živjelo u demokraciji, a žene pa i (muškarci) radnici nisu imali pravo glasa. Sada dvije trećine žive u demokracijama, a čak je i u autoritarnim režimima ipak bolje nego što je nekada bilo. Pinker kao vrlo pozitivnu stvar navodi i to da je danas 'samo' 59 posto onih koji se deklariraju kao vjernici, dok je prije stoljeća to bilo 100 posto.

- Što smo bogatiji i napredniji to se više služimo razumom, a manje dogmama. Sve nam manje trebaju štake - kaže Pinker.

Sve bolje stoje i manjine, sve se manje 'guglaju' rasistički vicevi, a mladi muslimani na Bliskom istoku su liberalni kao i većina mladih Europljana ranih šezdesetih godina 20. stoljeća. Nuklearno oružje smanjilo se za 85 posto od doba Hladnog rata. Indeks sreće pokazuje da je sve manje radikalno usamljenih i suicidalnih.

Pinkerovi kritičari kažu kako svaki od njegovih argumenata ima drugu stranu medalje, kako se zaboravlja da za većinu velikih problema nemamo odgovor, kao i da smo sve izoliraniji jedni od drugih, a da populizam upravo pokazuje tu tendenciju uvjerenju da u 'zlatna vremena iza nas' i da je 'nekada bilo puno bolje'.

- Važno je znati rizike i izazove, to nas sve tjera da budemo još bolji. Oni koji potiču populizam ove iskljčive i nazadne vrste će vrlo brzo, predviđam, biti razočarani i vrijeme će ih pregaziti. Ukoliko se ne dogodi nuklearni rat ili nas ne uništi asteroid stvari će i dalje napredovati u dobrom smjeru - kaže Pinker.