Hrvatski znanstvenici - voditelji projekata - smatraju da su u svom radu izloženi “kibernetičkom zlostavljanju od strane bezlične birokracije”, odnosno Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), najznačajnijeg izvora nacionalnog financiranja znanstvenog rada. 

To su pokazali rezultati ankete koju je među aktualnim i bivšim voditeljima projekata HRZZ-a proveo Laboratorij za istraživanje nasilja na čelu s dr. sc. Anna-Marijom Getoš Kalac, izvanrednom profesoricom na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Anketa je pokazala da se 40 posto ispitanih voditelja pretežito osjeća bespomoćno kad je u pitanju odnos sa Zakladom, a preko polovice njih pretežito frustrirano. 

“Ne samo da smo detektirali široku rasprostranjenost kibernetičkog zlostavljanja nego rezultati ukazuju na zabrinjavajuću kroničnost viktimizacije u tom pogledu”, ističe Getoš Kalac. 

Znanstvenici su se u anketi, između ostalog, požalili kako je osjećaj bespomoćnosti trajao tijekom cijelog projekta, kako su dobivali e-mailove disciplinirajućeg tona, dug popis primjedbi, ili pak da su se najveći dio vremena u komunikaciji sa Zakladom osjećali poniženo. 

Kako ističe jedna znanstvenica, projekt koji je prijavila s velikim entuzijazmom već joj je dugo omča oko vrata zbog “nefleksibilnosti komunikacije od strane Zaklade i njihovih odluka bez objašnjenja”. Zbog administrativnih utega stalno je u grču, kaže. 

Drugi znanstvenik dodaje kako se ne smije odstupati ni od najmanjih detalja zacrtanih na početku istraživanja, dok Getoš Kalac navodi primjer doktoranda na svom istraživanju, za kojeg Pravni fakultet svaki mjesec mora Zakladi slati desetak papira kojima potvrđuje da su mu isplaćeni plaća i doprinosi. 

Iz Zaklade su znanstvenike upozorili da anketa nije dio projekta koji oni financiraju. Zadovoljstvo voditelja projekata i istraživača im je bitno i prihvaćaju kritiku, cijene i trud uložen u anketu, no više od toga njene rezultate ne žele komentirati.