Protein iz otrova najsmrtonosnijeg australskog pauka mogao bi smanjiti snažne posljedice moždanog udara kod pacijenata, tvrde znanstvenici s australskih sveučilišta Queensland i Monash.

"Vjerujemo da smo prvi put pronašli način koji će nam pomoći da smanjimo i ublažimo posljedice tranzitorne ishemijske atake na mozak, a riječ je o proteinu što smo ga otkrili u otrovu sydneyskoga pauka dupljaša (atrax robustus)", kazao je profesor Glenn King s Instituta za molekularnu bioznanost na australskom sveučilištu i jedan od glavnih autora otkrića čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). 

Sidnejski pauk dupljaš je pauk iz obitelji Hexathelidae i jedan je od najotrovnijih na svijetu, o čemu svjedoči činjenica da je protuotrov protiv njegova ugriza stvoren tek 1981., nakon četrnaest godina proučavanja. Otrov ovog pauka ubija čovjeka u roku od 15 minuta. 

Znanstvenici su pipetama izvukli otrov iz pauka, otkrivši da je protein koji su nazvali Hi1a, po sastavu vrlo sličan dvama kemijskim spojevima koji štite moždane stanice. 

U laboratoriju su proizveli protein i ubrizgali ga štakorima, otkrivši da on blokira ionske kanale u mozgu koji su osjetljivi na kiselinu i imaju važnu ulogu u obnovi mozga nakon udara. 

Ionski kanali su hidrofilne proteinske pore koje se protežu kroz cijelu staničnu membranu, povezujući citoplazmu s izvanstaničnom tekućinom.

Znanstvenici su ustanovili da je nakon moždanog udara protein Hi1a bio "visoko neuroprotektivan". 

"Predklinička istraživanja pokazala su da je samo jedna doza proteina Hi1a koja je dana pacijentu osam sati nakon moždanog udara uspjela zaštititi moždano tkivo i značajno poboljšati neurološka svojstva kod pacijenta", rekao je prof. King. 

Od posljedica moždanog udara godišnje u svijetu umre šest milijuna ljudi, a kod pet milijuna preživjelih posljedice ostanu doživotne. Oko 85 posto moždanih udara je ishemično, što znači da ih uzrokuje krvni ugrušak u krvnoj žili koja opskrbljuje mozak kisikom. 

Protein Hi1a istodobno štiti središnje dijelove mozga koji su najpodložniji nedostatku kisika i općenito se nakon udara ne mogu oporaviti zbog iznimno brzog uništenja moždanih stanica, kaže King. 

"Trenutačno radimo na prikupljanju potrebnih novčanih sredstava kako bismo financirali kliničke pokuse i što prije počeli koristiti ovu obećavajuću terapiju", rekao je.