Brzina kojom nestaju tropske šume šokirala je i stručnjake projekta Global Forest Watch sa Sveučilišta Maryland koji su prikupljali podatke.

Oni su otkrili da je tijekom prošle godine nestalo oko 12 milijuna hektara prašuma, odnosno da je svakodnevno, svake minute nestajala količina šumskog prostora jednaka površini 30 nogometnih igrališta.

Posebno ih je zabrinuo podatak po kojemu se trećina navedene brojke ili 3,64 milijuna hektara odnosi na tzv. primarne šume ili prašume sa stablima starim stotinama ili čak tisućama godina. One su važne jer apsorbiraju i pohranjuju ugljik u većoj količini od 'običnih' šuma. 

Znanstvenici podsjećaju da su šume jedina tehnologija za uzimanje i skladištenje ugljika koju imamo, a sigurna je, dokazana, učinkovita i odmah dostupna te daje djelotvorne rezultate. Prašume su svojevrsna spužva koja upija CO2, odgovoran za zagrijavanja planeta.

Amazona Ona je preuzela uništavanje 'pluća planeta'

Unatoč mnoštvu protumjera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, krčenje šuma se nastavlja.

Globalni gubitak šuma vrhunac je dosegao 2016. godine, djelomično zbog vremenskih uvjeta, zbog fenomena El Nina i požara koji su izmakli kontroli u Brazilu i u Indoneziji.

Glavnim krivcima mogu se smatrati stočarska industrija i golema poljoprivredna proizvodnja, osobito palmina ulja u Aziji i Africi te proizvodnja soje i kultura za proizvodnju biogoriva u Južnoj Americi.

Tijekom 2018. najviše tropskih šuma, čak četvrtina, iskrčena je u Brazilu, a po 10 posto ih je nestalo u DR Kongu i Indoneziji. Puno je šume prošle godine iskrčeno i u Maleziji te na Madagaskaru.

Po podacima GFW-a u Brazilu je prošle godine uništeno najviše prašuma, čak 13,500 km2. I sljedećih pet drži neslavan rekord: DR Kongo s 4800 km2 uništenih tropskih šuma, Indonezija s 3400 km2, Kolumbija s 1800 km2 te Bolivija s 1500 km2. Madagaskar je tijekom 2018. izgubio dva posto cjelokupne površine svojih prašuma. 

UŽAS Zbog nebrige nestaje poznata plaža i otok na Jadranu

"Svjetske šume trenutačno borave na hitnoj službi", slikovito je opisala Frances Seymour, viša asistentica na Institutu World Resources sa sjedištem u Washingtonu koji se bavi zaštitom okoliša. Upozorila je da je u pitanju zdravlje planeta na kojem živimo te da smo sa svakim izgubljenim hektarom prašuma sve bliže zastrašujućem scenariju još većih klimatskih promjena.

Podsjetila je da na globalnoj razini šume apsorbiraju oko 30 posto emisije stakleničkih plinova za što je odgovoran čovjek, a to je nešto više od 11 milijarda tona CO2 godišnje.

Spaljivanjem ili čišćenjem golemih površina prašuma ne samo da se u atmosferu oslobađa ugljik, već se i smanjuje mogućnost apsorpcije ugljičnog dioksida, rekla je Seymour.

Pozitivnu vijest u izvješću GFW-a čine podaci o Indoneziji, koja je u 2018. godini izgubila 3400 km2 prašuma, što je 63 posto manje u odnosu na 2016. godinu.