Današnje genetski modificirane organizme možemo pronaći u svemu, od pamuka do gaziranih pića, a da ga nema ne bismo imali neke od ovih svakodnevnih stvari:

Sve lubenice koje danas jedemo su proizvod pripitomljavanja i jednog od najranijih oblika modifikacije gena među usjevima

Prve modifikacije, u najširem smislu termina GMO, odvijale su se na farmama. Naime, odabirom određenih osobina, kao što su veći plodovi, više sjemena i življe boje, poljoprivrednici su probirali gene za određene usjeve. Tako je i današnja lubenica puno drugačije od one iz 17. stoljeća.

Prije 300-tinjak godina, seljaci i znanstvenici počeli su unakrsno uzgajati i gnojiti nove vrste biljaka pomoću dvije 'roditeljske biljke' koje inače ne bi došle u dodir u prirodi. Tako smo dobili krumpire i mnoge različite vrste bobičastog voća.

Kukuruz je pripitomljen prije stotinu godina, ali ono što jedemo danas je dodatno izmijenjeno s genima živućih organizama koji nisu iz biljnog svijeta

Kukuruz, najčešće uzgajan usjev u SAD-u, modificira se na dva načina, ili dodavanjem gena iz Bacillus thuringiensis bakterije, kako bi se odbila brojni kukci koji su ljubitelji kukuruza, ili genima iz Agrobacteriuma, čime postaje otporan na sredstvo za uništavanje korova - RoundUp.

A današnji kukuruz koristi se proizvodnji svega; od kukuruznog sirupa koji se nalazi u gaziranim pićima do većine slatkiša, pri čemu je čak 92 posto cjelokupnog usjeva genetski modificirano.

1990-ih godina papaja bi iščezla s Havaja da nije bilo GMO-a

Usjeve papaje na Havajima prije 20 godina napao je virus kojeg su prenosili kukci. Kako bi riješili taj problem, znanstvenici su u DNK papaje dodali bezopasan gen zahvaljujući kojem je voće dobilo imunitet na navedeni virus, a do danas je oko 77 posto svih papaja s Havaja prozvedeno genetskim inženjeringom.

Soja je genetski modificirana otprilike u isto vrijeme kad i kukuruz i druge žitarice, kako bi se oduprijele herbicidima poput RoundUpa

Soja kao da je ovih dana posvuda, i nemoguće ju je izbjeći. Neko vrijeme se stavljala na pijedestal zbog svojih dobrobiti, no onda je otkriveno da je većina (čak 94 posto) američke soje proizvedeno uz pomoć GMO-a, što je mnoge 'spustilo na zemlju' i natjeralo da preispitaju njezin značaj.

GMO pamuk počeo se koristiti istodobno kad je modificirana soja i kukuruz, no on ne dobiva ni blizu istu količinu pozornosti

GMO se ne nalazi samo u hrani koju jedemo, on je i u biljkama koje nosimo na sebi. Naime neke su biljke pamuka genetski modificirane kako posebna vrsta crva (ljubitelja ove biljke) ne bi uništila usjeve, dok je s drugima učinjeno isto kako bi bile otporne na sredstva za uništavanje korova.

Zanimljivo je da je čak oko 94 posto američkog pamuka genetski modificirano, piše Business Insider.

Od 2005. godine u SAD-u je dozvoljena genetski modificirana šećerna repa

Većina šećera kojeg konzumiramo dolazi iz jednog od ova dva izvora: šećerne trske ili šećerne repe, a potonja je 'uređena' tako da bude otporna na RoundUp, čiji je glavni sastojak koji ubija korov - glifosat.

Oko 95 posto američkih usjeva šećerne repe nastalo je kao rezultat GMO-a od 2010. godine, što čini oko 52 posto sveg šećera proizvedenog u SAD-u.