Svijet ima svoj treći pol - i on se brzinski otapa!
Mnogo je Mjeseca izašlo i skrilo se otkako je Drugi Buda pretvorio žestokog "nyena", zlokobnog planinskog demona u "neri", najsvetijeg zaštitničkog boga ratnika nazvanog Khawa Karpo. On se naselio u svetu planinu koja nosi njegovo ime.
Khawa Karpo je najviša planina u lancu Meili, dodirujući nebo na visini od 6740 metara. Lokalne tibetanske zajednice vjeruju kako je penjanje na tu planinu čin svetogrđa zbog kojeg bi božanstvo moglo napustiti svoj dom. Ipak, bilo je nekoliko neuspjelih pokušaja stranaca, kao i najpoznatiji pokušaj internacionalne ekipe njih 17, od koji su svi poginuli u lavinu pri pokušaju uspona 3. siječnja 1991.
Nakon brojnih lokalnih peticija, Peking je 2001. donio zakonsku odredbu kojom se zabranjuje planinarenje tamo. No, jesu li dosadašnja ugrožavanja božanstva ostavila svoj trag na planini?
Stanovništvo vjeruje da da, jer se tijekom posljednja dva desetljeća ledenjak Mingyong u podnožju planine dramatično povukao. Mještani za to krive ljudsko ponašanje, premalo molitve, pohlepu, zagađenje, turizam..
Mingyong je jedan od ledenjaka koji najbrže na svijetu nestaje, a prema ljudi ne vjeruju da će nestati jer s njime isprepliću vlastito postojanje, to je neminovno.
Treći pol
Khawa Karpo leži na "trećem polu svijeta", a to je naziv kojim glaciolozi nazivaju tibetansku visoravan, dom ogromne ledene plohe Kush-Himalaja, jer ona sadrži najveću količinu leda i snijega nakon Arktika i Antarktike - oko 15 posto ukupne svjetske vrijednosti.
Međutim, od 1970-ih nestala je četvrtina leda, a ovaj mjesec su znanstvenici upozorili kako će dvije trećine ledenjaka nestati do kraja ovog stoljeća.
Bili budisti ili ne, životi svih ljudi su pod utjecajem tog "vodenog tornja Azije" - koji je izvor 10 najvećih svjetskih rijeka, čiji tokovi neizravno omogućuju život preko 1,6 milijardi ljudi. Ipak, topljenje ovog pola nije niti izdaleka izazvalo toliko pozornosti koliko je topljenje onog Sjevernog i Južnog.
Otapanje ledenjaka nosi značajan rizik smrti i ozljeda - daleko više nego kod slabo naseljenih Arktika i Antarktike. Poplavne vode vjerojatno će odnijeti cijela sela, natopiti polja i ugroziti život 240 milijuna ljudi koji žive u tim planinama, piše The Guardian.