Zaboravite 'drugu Zemlju', ili ćemo popraviti ovu ili umiremo
Mnogi, od Elona Muska do Stephena Hawkinga, rekli su da bismo trebali kolonizirati "Planet B" zbog prijetnji po naš opstanak, navodi Big Think. Martin Rees, koji je inače na poziciji britanskog Kraljevskog astronoma, stvari drugačije sagledava.
"Mislim da bismo trebali prihvatiti da ne postoji planet B koji bi ikada bio tako gostoljubiv kao Zemlja", kazao je nedavno za CBC-ov The Current.
On se zato zalaže da se u dobu sve gore klimatske katastrofe i opasnosti da se čak i čovječanstvo samoistrijebi, radije snažno pozabavimo popravljanjem štete koju smo počinili na ovom planetu. A da prema zvijezdama gledamo, ali samo jednim okom. Nuklearno uništenje, globalna klimatska katastrofa, zalutali asteroid koji prouzročuje masovno izumiranje. Ili treći svjetski rat s nuklearnim oružjem. Sve to vrlo su realni načini na koji si život na Zemlji mogao dočekati svoj kraj.
Martin Rees svim tim stvarima bavi se u svojoj knjizi "On the Future: Prospects for Humanity". Kolonija na Marsu bila bi dovoljno blizu da bude i izvediva, kako su to ne jednom predlagali i Musk i Hawking. Oni su smatrali da Zemlja neće opstati, u svakom slučaju da neće opstati čovjek sa svime što čini, pa bi Mars bio prilika za novi početak. Kada ga je pitao što o tome misli, Rees je za CBC rekao sljedeće:
"Oni su bili samo do pola u krivu. Mislim, ja se dugoročno s njima slažem, na Marsu će doista postojati mala zajednica i oni će biti važni po budućnost inteligencije. Ali se ne slažem s nečime za što mislim da u to vjeruje Musk, a da je u to vjerovao i Hawking, da će doći do masovnog preseljenja. Smatram da trebamo prihvatiti da drugog planeta nikada neće biti takvog da bude gostoljubiv kao što je Zemlja. Trebamo prihvatiti da se uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama, što je, koliko god bilo teško, poput dječje igre u odnosu na teraformiranje Marsa. Opasna je zabluda smatrati da ikada može doći do masovne selidbe na Mars, poput milijuna ljudi."
On je još ranije za PBS na slična pitanja odgovarao Christiane Amanpour:
"Zemlja postoji već 45 milijuna stoljeća. Ali je čovjek prva vrsta koja u rukama drži sudbinu planeta. Ono što učinimo u ovom stoljeću, odredit će hoćemo li budućim generacijama ostaviti poharani planet ili ćemo moći preživjeti održivim životom."