Slovenci, Rusi i Srbi u koaliciji protiv Hrvatske

Ovo će biti gadan okršaj. Rusi su, preko dviju državnih banaka, “usuli” više od 1,5 milijardi eura (to ni u Rusiji nije malo novca), no za plasirane kredite nisu upisali “kolaterale”. Čini se da su Rusi samo na Ledo upisali hipoteku - ali je otvoreno pitanje u kojem se redu za namirenje nalaze. “Lex Agrokor” do daljnjeg ih je izbacio iz igre. Čini se da je to bio jedan od dva glavna cilja ovoga zakona. Drugi je cilj bio održanje statusa quo u Hrvatskoj. Rad najvećih kompanija, njihova ovisnost o državi, ortačka ekonomija, sve bi to trebalo ostati isto kao s Agrokorom, samo bi rascjepkanu kompaniju trebalo predati u puno  malih ruku. Kao u pjesmi: “Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može...”.

No na drugoj strani skupilo se također podosta rukica koje imaju svoje zamisli o rješavanju Agrokorove krize. Koliko je Agrokor bitno geopolitičko pitanje jasno pokazuje činjenica da su na zadnjem susretu Aleksandar Vučić i Vladimir Putin o njemu razgovarali iza zatvorenih vrata. Prije odlaska u Moskvu Vučić je ipak, pomalo nepromišljeno, rekao da će s Putinom razgovarati o ruskom “preuzimanju Agrokora”, koje se tad činilo izglednim. Srbijanski predsjednik - tad u funkciji premijera - rekao je u gostovanju na TV Pink: “Razgovarat ćemo o ekonomskoj suradnji, o preradi voća i povrća, o Agrokoru čiji vlasnik postaje Sberbanka, o namjenskoj industriji...”. 

Dejan Moconja/PIXSELL

Namjenska industrija, to je industrija naoružanja, a Vučićeva formulacija o “preuzimanju Agrokora” demaskira stvarne ruske namjere. Ne treba, naime, podcijeniti Vučićevu upućenost u Putinove regionalne planove jer se s njim često sreće. Ne treba smetnuti s uma da Putin u ovoj regiji ima puno jakih oslonaca. Šef Republike Srpske, Milorad Dodik, ni ne skriva činjenicu da je Putinov satelit. Rusija u Bosanskom Brodu održava veliku rafineriju koja komercijalno nije isplativa, ali je geopolitički bitna. U Srbiji uživa veliku naklonost Ivice Dačića, ministra vanjskih poslova. Rusija je vlasnik srpske naftne industrije (NIS) i dviju rafinerija, a već odavno nije tajna ni to da Viktor Orban ima puno bolje odnose s Moskvom nego s Bruxellesom. 

Dok su dionice Agrokora slobodno padale, neki su investitori kupovali dionice pojedinih poduzeća iz sastava koncerna po niskoj, katkad bagatelnoj cijeni. Jednoga dana, kad se - ako se - Ledo, Jamnica i drugi krunski dragulji posrnulog carstva vrate na staze stare slave, te bi se investicije mogla višestruko vratiti. Upućeni izvori iz investicijskih krugova tvrde da su među kupcima Agrokorovih vrijednosnica bili i ruski investitori, a to znači da im je Agrokor i dalje u fokusu. Oni bi sad mogli kupiti velike pakete dionica, pa kasnije, nakon isteka “lex Agrokora”, ići dalje u okrupnjavanje vlasništva. Bez obzira na to što će otpisi plasmana nakon resetiranja Agrokora morati biti veliki - od 40 do 70 posto - novac Sberbanke još će biti najjači adut u igri. Kako sad stvari stoje, vrlo je teško, naime, zamisliti bilo koji ishod priče o Agrokoru bez Rusa. 

Marko Lukunić (PIXSELL)

Goranko Fižulić, jedan od najupućenjih kroničara  Agrokorova sunovrata, u Telegramu je iznio svoje viđenje raspleta krize. - Ledo, Jamnica, Zvijezda, Pik, Dijamant, Frikom, Mivela i Sarajevski kiseljak, uz još neku manju kompaniju, mogu biti prodani za dvije milijarde eura pod uvjetom da se banke i vlasnici obveznica Agrokora usuglase oko skidanja jamstava, garancija i zaloga na nekretnine i opremu. Budući da te iste banke i vlasnici obveznica Agrokora potražuju između 3,2 i 3,5 milijardi eura, nameće se zaključak da je prodaja navedenih kompanija najbolji mogući scenarij za tu grupu vjerovnika - tvrdi Fižulić pa nastavlja: - Upravo to i jest razlog zašto su ruske banke svojim klijentima dale mig za kupovinu tri tranše obveznica koncerna uz, opreza radi, dodatno organizirani marketing preko poslovnih servisa. Tako je cijena obveznica u četvrtak porasla s jedne četvrtine na trećinu nominalne vrijednosti. Ako tržište povjeruje u buduću realizaciju gore navedenog scenarija, njihova vrijednost mogla bi se u odnosu na sadašnju cijenu i udvostručiti. Istina, to bi još uvijek bilo samo od 60 do 65 posto nominalne vrijednosti, pa bi svi njihovi primarni kupci iz 2012. te kupci na sekundarnom tržištu do početka ove godine pretrpjeli značajne gubitke.