Ako doista postoji još netko tko iskreno ne vjeruje u to da klimatske promjene munjevito uništavaju život na jedinom nam planetu, trebao bi posjetiti neku od brojnih oceanskih nacija koje polako nestaju. CNN je odlučio reportažno obraditi Sejšele, državu smještenu "preko puta" Somalije u Indijskom oceanu, koja se sa svojih 92.000 stanovnika trsi preživjeti na 459 kilometara četvornih na 115 otoka koji nestaju zbog rasta razine mora.
Još 1998. Sejšele je poharao El Nino koji je površinski sloj mora tako zagrijao da je uginulo 90 posto koralja u tom arhipelagu. Slijedile su poplave i niz nevolja zbog kojih je teško stradalo ribarstvo i poljoprivreda na Sejšelima, ekonomske grane na kojima počiva više od pola tamošnje ekonomije. El Nino je Sejšele udario i 2016., zbog čega se površina te zemlje pod koraljnim grebenima smanjila sa prijašnjih 50 na samo pet posto.
I dok je El Nino katastrofalna prirodna pojava koja se pojavljuje svakih između dvije i sedam godina, kad El Nino udari sada, u dobu klimatskih promjena, on je koban jer klimatske promjene pogoršava do ekstrema. Za mjerenje klimatskih promjena i njihovih posljedica na Sejšelima nije potrebna niti NASA niti oceanografski institut u Potsdamu niti bilo koja znanstvena ustanova ili jedan jedini ekspert od njih tisuća diljem svijeta. Dovoljno je metrom mjeriti gdje se nalazi obala.
Još 2007. rekordna plima je prodrla u kopno čak 50 metara dalje nego što je itko ikada pamtio. A to je bilo prije punih 10 godina. "Svima koji još sumnjaju u klimatske promjene, mi možemo pokazati fotografije kako danas stvari ovdje izgledaju drugačije nego prije. Imamo eroziju obale. Imamo poplave kakve nismo imali nikada, temperature visoke kao nikad ranije", kazala je za CNN Lisa Laporte Booyse koja na Sejšelima vodi svoj pansion, točnije na jugoistočnom rubu najvećeg otoka Mahea.
"Ranije smo znali doslovno u dan kad će nam početi sezona kiša. Sada imamo suše kao nikad u povijesti." MMF je 2010. Sejšele primijetio kao mjesto s najgorom sušom od pamtivijeka. A u siječnju 2013. snažne kiše prouzročile su klizanje tla u Pointe Au Selu. Jezive plime stale su uništavati ceste i drugu infrastrukturu.
I dok se veliki dio moćnog industrijskog svijeta prenemaže oko mjera za prebacivanje na energente koji ne bi značili daljnje zagađenje atmosfere ugljičnim dioksidom i drugim stakleničkim plinovima, Sejšelci su bili prisiljeni golim rukama graditi barijere od stijena u pokušaju sprečavanja mora da im ispere plaže. Zato su im koraljni grebeni pitanje preživljavanja. I nije to samo problem Sejšela. Zbog umiranja koraljnih grebena već godinama je u panici čak i Australija.
Prvo što se koraljima događa jest temperaturni udar sve toplijih površinskih morskih voda. Dolazi do nestanka alge zooxanthellae koja čini 90 posto izvora hrane za živa bića na koraljnim grebenima. Koralji zato ostaju goli, bijeli, više nema hrane, pa kad visoka temperatura mora ostane i neko dulje vrijeme, počinju ugibati i sami koralji, a greben postaje neotporan na udare valova, plimu i svako drugo djelovanje oceana. Sljedeći udar je acidifikacija oceana, povećanje razine kiselosti.
Čak i dugo nakon što je čovječanstvo postalo svjesno da ispuštanje CO2 u atmosferu zagrijava planet, uvelike nije bilo jasno zašto su se prvih desetljeća zagrijavanje i klimatske promjene događali tako relativno sporo. Da bi odjednom znanstvenici uočili pravi horor po opstanak i čovjeka i svog života na Zemlji – oceani su upijali i toplinu i CO2. Nekih 560 milijardi tona ugljičnog dioksida u posljednjih 250 godina završilo je u oceanima i pretvorilo se u ugljičnu kiselinu.
Danas je razina kiselosti oceana 30 posto viša nego prije industrijskog uspona čovječanstva, a to onda znači da stradava sav život u morima po Zemlji koji ima veze s kalcijem. Bilo da je riječ o puževima, školjkama koji sve teže mogu razvijati svoje kućice ili o koraljima ili o bićima koji bez tog kalcija ne mogu apsorbirati hranu. Nakon toga stiže nova nevolja; povećana razina sedimenata u oceanima.
Primjerice, cunami iz 2004. prekrio je sejšelske koralje tolikim količinama sedimenata da su ovi ostali bez kisika, te su i od toga stali ugibati. Slijedi povećanje razine mora uslijed sve većih temperatura na Zemlji i otapanja "vječnog leda" na Zemljinim polovima. Više razine znače još i gore i brže rasprostiranje sedimenata i, konačno, potapanje cijelih otoka, čak i država.
Dok dođe red na velike i/ili bogate zemlje, Tuvalu, Nauru, Kiribati, Maledivi, Maršalovi otoci, Sejšeli i mnogi drugi odavno će već morati u cjelonacionalni zbjeg iz svojih domovina jer će ih sasvim potopiti more koje bi aktualnim scenarijima do 2100. trebalo narasti i preko dva i pol metara. To plus oluje i plime, Bangladeš će nestati u svom najvećem dijelu, naša dolina Neretve, Nizozemska, obalna područja po cijelom svijetu, delta Mississippija...
Kako ništa neće stati samo od sebe, samo otapanje diljem Antarktike do 2500., što je budućnost naših potomaka, pridonijelo bi 15 metara višim razinama mora. Sejšeli su jedni od svjedoka prvih naznaka takve budućnosti. "Kad nam koralji odumru, umrijet ćemo i mi. Sve nam ovisi o koraljnim grebenima", kazao je Savi Leblond, voditelj projekta Programa zaštite otoka Cerfa.
Sejšelci koji su u mladenaštvu za ručak znali u sat vremena uloviti pet ili šest hobotnica u laguni, sada se u dobi od 50 godina nerijetko vraćaju kući praznih ruku. Ribe je sve manje, kao i morskih biljaka; koralji zapravo pokrivaju manje od 0,1 posto površine mora u svijetu, a u njima se nalazi 25 posto svjetske morske bioraznolikosti. Oceanskim nacijama zato je prvima na svijetu ugroženo umiranje od gladi, bolesti, prirodnih katastrofa i gubitak tla uslijed klimatskih promjena.
One su zato redovito i najžešće za konkretne mjere borbe protiv klimatskih promjena na svjetskim konferencijama na kojima se veliki brinu oko 1 iil 2 posto BDP-a tu ili tamo. Što je mit, jer je dokazano da zelene tehnologije dovode do industrijskog buma, rasta i BDP-a i zaposlenosti i kvalitete života, čak i osobnih sloboda. Zapravo je riječ o interesima multinacionalnih lobija industrijskog doba koje počiva na fosilnim gorivima. Sejšeli se za to vrijeme bore.
Pokušavaju uzgajati koralje vlastitim metodama, grade bedeme od stijena i nadaju se da će svjetske elite konačno pokleknuti pod onime što zahtijeva ogromna većina čovječanstva. Ili, prema Gallupu još iz 2014., čak i 57 posto Amerikanaca traži agresivnu borbu protiv klimatskih promjena, a sveukupno čak 72 posto građana nacije čiji predsjednik Donald Trump dandanas tvrdi da je riječ o "kineskoj uroti".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
adio sejšeli