Gradske vlasti pokušale su to prije tri godine, pa im je nadležni sud odluku ukinuo samo nekoliko mjeseci poslije. Sada se čini da je Venecija konačno uspjela. Gradske vlasti su uvele zabranu ulaska u gradsku jezgru svim brodovima većima od 100.000 tona kako bi spasile drevni grad. Gradonačelnik Luigi Brugnaro objasnio je povodom odluke da je grad morao birati između nastavka turizma s kruzerima na ovaj način i potpune propasti.
"Želimo da znaju i UNESCO i cijeli svijet da mi imamo rješenje", kazao je. A popis užasa koje su kruzeri priskrbili Veneciji, kojoj dnevno usred sezone istovaruju po 44.000 turista, kreće se od toga da oštećuju plitku lagunu i kanale, da ionako krhke temelje zgrada rapidno oštećuju, da ometaju stanovnike i gondolijere, da svaki pojedini kruzer zagađuje isto kao i milijun automobila. Posebno o ovom posljednjem Express je naširoko pisao u srpnju ove godine.
Povod je bilo mjerenje koje je otkrilo da već i samo dva kruzera koja pristanu, primjerice u Dubrovniku, ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u Hrvatskoj skupa. U Veneciji su još prije četvrt stoljeća primijetili da im drevne kamene zgrade, kameni reljefi i skulpture rapidno propadaju uslijed toga što ih nagrizaju kiseline na bazi ugljika iz CO2 i sumpora iz raznih sumporovodika.
Svo to zagađenje u grad pristiže iz motora s unutarnjih sagorijevanjem, a zagađenje na tom putu sve gore primjećuje i Dubrovnik. Ovaj hrvatski gradić, iako malen svjetski megapopularan, usred ljeta ugosti i do sedam kruzera. To znači zagađenje tri i pol puta gore nego svi automobili u Hrvatskoj skupa.
Logično je zaključiti da se u tome krije uzrok otkrića koje je ljetos objavila ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam: "Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jefitina visokosumporna goriva!" Carić je još prije nekoliko godina iznio podatak da naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova.
Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, praktično nusprodukt nakon što rafinerije iz nafte prethodno destiliraju sve moguće benzine, dizel i slična goriva. Sagorijevanje takvog goriva po okoliš je jezivo. Mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su nedavno da je koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi na palubi niz vjetar od dimnjaka 84.000 čestica po kubičnom centimetru.
Na dijelu palube najbližem dimnjacima koncentracija je bila već 144.000 čestica po kubičnom centru, i to s vršnom vrijednosti od čak 226.000 čestica. Usporedbe radi, usred radnog dana u najstrožem centru Londona koncentracija je 38.400 čestica. Tako da kad se ono što se reklamira kao vrhunac turističkog luksuza s jedne i zlatna koka turizma s druge strane, usporedi sa zagađenjima svjetskih gradova, ispada da je zagađenje na palubi kruzera isto onakvo kakvo se očekuje u centru Delhija ili Šangaja.
Svega toga gradske vlasti Venecije već dugo su svjesne; erozija kamenih građevina, ispuštanje otpadnih voda u lukama, utjecaje na kulturu života u malim gradovima i nizom drugih stvari. U prosincu prošle godine Dubrovnik je proglašen jednom od šest svjetskih destinacija koje su uništili učestali posjeti kruzera. Ostalih pet su Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard u Norveškoj, te Venecija.
Venecija je pritom istaknuta kao apsolutno najgore ekološki devastirana, a Dubrovnik je skoro u svemu gradić koji trpi iste probleme kao i Venecija. EK-ova Opća uprava za okoliš ovaj problem zasad temeljito ignorira, što se čini da neće moći još dugo jer su od relativno nedavno Venecijanci krenuli u borbu protiv kruzera u svom gradu javnim prosvjedima i peticijama.
Da bi sad uveli i zabranu kruzerima. A kao što je Venecija pod zaštitom UNESCO-a, tako je i Dubrovnik koji protiv kruzera u svojoj luci ima podjednako snažne argumente. Istodobno, Split se svim silama trsi postati jednako posjećena destinacija za kruzere kao što je to danas Dubrovnik.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
imaju i pravo!
Bitno da se placa sva davanja na aute. Nek mu naplate par miliona za stete ako ce pristat pa da vidimo.