U svojem najnovijem romanu “Emigranti”, Rade Jarak oslikava atmosferu dijela života gastarbajtera iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj 80-ih.
Priču o emigrantima s Balkana Jarak proširuje na autsajdere raznih vrsta u zemlji koja je još rascijepljena zidom između Istoka i Zapada, u zemlji u kojoj se živi, a ponekad i umire, od olova, od prostitucije, od terorizma... U toj zemlji je Milanu Markoviću, mladiću podrijetlom iz Dalmatinske zagore, koji je egzistencijalno pobjegao u Frankfurt, boks u jednom trenutku sredstvo životnog uspona, a u drugom pada.
Jarak je jedan od 13 autora koji su ušli u zadnji krug Nagrade Fric koju dodjeljuju magazin Express i sponzor Barcaffe. Nagrada dobitniku donosi 75.000 kuna i to za fikcijsku neprevedenu prozu objavljenu od 31. lipnja 2016. do 1. srpnja 2017. godine. U konkurenciji su bila čak 72 naslova.
Rade Jarak u svojem se romanu više bavi fenomenom autsajdera nego emigracije. Političkom se emigracijom, kaže, nije htio previše baviti jer je bio vjeren da će se iz toga teško ispetljati. "U to se nisam htio dublje uplitati jer bi to onda ispala povijesna politička knjiga", kazao nam je Jarak.
"A ovdje su tema marginalci, ono što su emigranti doista bili i što doista jesu. Kao što su današnji marginalci izbjeglice i migranti iz Sirije, Iraka, Pakistana, odakle li sve ne dolaze, od Bliskog istoka do Srednjeg istoka u dalje. I onda ih naši ljudi gledaju i odjednom im se čude, kao, tko su sad ovi i što sad oni odjednom žele, a do prije samo nekoliko godina i sami su odlazili, bježali su od rata i od svega ostalog", dodao je.
Svi ti milijuni ljudi koji bježe u Europu sigurno ne odlaze iz svojih domovina samo zato što im se, eto, nekamo putuje. Jarak je još i akademski slikar koji živi i radi u Zagrebu.
