Za razliku od Vlade koja širi optimizam oko gospodarskog rasta, guverner HNB-a je u božićnom obraćanju iznio ozbiljna upozorenja koja su ostala prilično ispod radara javnosti. Hrvatska narodna banka je čak spustila prognozu rasta na ovu godinu, ali još su važniji razlozi zašto sljedeće godine predviđaju niži rast gospodarstva od skromnih 2,9 posto. Vlada je inače obećala da će upravo sljedeća godina biti ona u kojoj će se provesti reforme i tako osigurati da nas napokon ne prestižu ostale, slične zemlje. Guverner Vujčić, koliko god nema bombastične izjave, očito u to ne vjeruje.
- Ciklički poravak se ispuhuje i rast BDP-a je dosegao razinu kad ga više nećemo moći povećavati bez domaćih i stranih investicija, a njih nema bez reformi - poručio je Vujčić. Zašto misli da ne možemo ostvariti niti ovogodišnji rast BDP-a od skromnih 3,1 posto?
Kamate Građani će se sljedeće godine zaduživati po istim uvjetima kao i ove ili čak jeftinije. Rasta kamata svakako nema
Zato što su iz dubinskih analiza u HNB-u zaključili da sljedeće godine rast izvoza, koji je dosad bio zamašnjak i ponos nacije, ipak kreće u slabljenje. Dakle, izvoz više neće stvarati tako jako radna mjesta i uspjeti se probiti na strana tržišta. Daleko od toga da je promjena nagla i šokantna, rast izvoza usporava na 7,4 posto umjesto ovogodišnjih 8,5 posto, ali i to je jedan od signala u kojem je Vujčić iščitao upozorenje. Za drugi je prilično siguran. Neće sljedeće godine ni osobna potrošnja građana nadmašiti ovogodišnju. Koliko god se činilo turbulentna ova godina, u prosjeku su plaće znatno rasle. Što zbog porezne reforme koja je ostavila više novca od bruto plaće u džepovima građana, što zbog Vladina povećanja plaća za šest posto za 240.000 javnih i lokalnih službenika i namještenika. To je poguralo i osobnu potrošnju građana koji su više kupovali, time punili državni proračun PDV-om, ali i dizali BDP. Kad se uspore potrošnja i izvoz, rast BDP-a ostaje samo na potrošnji države i investicijama. Što se tiče državne potrošnje i javnih investicija, Vlada se uglavnom oslanja na EU fondove.
- Imamo i tu rast, ali nismo to iskoristili kao druge nove članice EU-a koje su povukle više novca iz EU fondova - upozorio je Vujčić. I ostaju, dakle, privatne, strane i domaće investicije koje bi nas trebale spašavati i osiguravati radna mjesta, a s njima i plaće koje će gurati potrošnju. A one su najveća boljka svih vlada, a tako će se, nažalost, i nastaviti.
Inflacija Nakon pet godina čeka nas nešto jači rast cijena od 1,6 posto pa će ostati manje u džepu od plaće
- Koliko god već ponavljao, neće biti investicija bez reformi koje će poboljšati poslovnu klimu. Usporedili smo slične zemlje, investitorima se po povratu novca jednostavno više isplati investirati u zemlje poput Estonije, Slovačke ili susjedne Mađarske. Veliki problem uočen kod investitora je i nedostatak kvalificirane radne snage, s čim smo se prvi put susreli ove godine. To je jasan signal za reformu jer tržište rada i obrazovanje očito nisu usklađeni - rekao je Vujčić. Tu su, svakako, i stare boljke koje se uvijek nalaze u predizbornim programima, ali nikako da ih bilo tko na vlasti ukloni. Propisi su ili komplicirani i rigidni ili se, s druge strane, toliko često mijenjaju da stvaraju potpunu pravnu nesigurnost.
- Imamo kontinuiete slabljenja investicija zbog nepovoljne poslovne klime - poručuje guverner. I domaća poduzeća, čak i ako u bankama ima slobodnog novca za kredite teže do njih dolaze. Pogotovo ona mala i srednja. Banke ne žele preuzeti rizik jer upravo je među njima najviše onih rizičnih koji ne vraćaju novce. U HNB-u kažu da su upozoravali kako bi se taj problem lagano mogao riješiti, i to bez ikakvog troška za državu, jer je Euorpska investicijska banka nudila mogućnosti jamstava, ali na to su u svim vladama ostali gluhi.
Dobra vijest i za Vladu i za građane je da sljedeće godine ipak ne bi trebale rasti kamate na kredite.
- Građani će se zaduživati po istim ili povoljnijim uvjetima nego ove godine - procjenjuje Vujčić. Iako se kamate na stambene kredite mogu naći već i od četiri posto, što je bilo nezamislivo prije dvije godine, to je još skuplje nego što se zadužuju građani u zapadnoj Europi. Kako se sljedeće godine ne očekuje rast plaća, ali zato će cijene porasti najviše u zadnjih godina, pitanje je hoće li se građani morati jače zaduživati i opet više živjeti na dug.
- To još ne očekujemo sljedeće godine - kaže guverner. Građani su se uplašeni krizom zadnjih šest godina masovno razduživali i bježali od novih dugova. Ove godine je prvi put kreditiranje građana poraslo, i to za 2,3 posto. Ali i tu se vidi jedan optimizam koji je čak jači nego što je samo gospodarstvo. Rast nenamjenskih kredita za potrošnju je bio šest posto, dok stambeni krediti stagniraju. To znači da se građani još boje neizvjesnosti i ulaska u dugoročne investicije, pa posljedično tome građevinarstvo, koje je nekad bilo veliki generator rasta - stagnira.
Investicije Na sve što ulože u Estoniji, Slovačkoj ili Mađarskoj, investitori više zarade nego da su došli u Hrvatsku
Iako se neće možda zaduživati za preživljavanje, Hrvati će sljedeće godine ipak osjetiti “rupu u džepu”. Plaće neće rasti kao ove godine, ali cijene bi trebale imati najveći rast u zadnjih pet godina. Inflacija će sljedeće godine biti oko 1,6 posto, oko 0,4 posto više nego ove godine. A prije toga su građani zbog krize, ali i pada cijene nafte ipak imali dvije godine pada cijena. U prosjeku, naravno. Jer Hrvati neka pojeftinjenja puno i ne osjete zato što im glavnina potrošnje odlazi na energente i hranu. I po tom simptomu koji karakterizira zemlje s nižim standrdom smo među prvima u EU. Dok drugi osjete pad cijena odjeće, nekih luksuznijih proizvoda, automobila, kulture i slično, Hrvati većinu novca moraju potrošiti na osnovno: energiju i aute. Cijene hrane će sljedeće godine rasti, a nešto neizvjesnija je situacija s energentima.
Kao što je ove godine Vlada podigla cijenu struje zbog naknade za obnovljive izvore, tako bi to mogla učiniti i sljedeće godine. Pitanje je hoće li rasti i cijene plina u travnju nakon što se Vlada ove godine uspjela izboriti da ne poskupi. Ako cijene plina prilagode tržišnima, bit će to pravi udar na potrošače. Neizvjesno je i s cijenama benzina. Procjena je da bi cijena nafte trebala rasti u prvoj polovici godine oko 10 posto, a onda se opet sniziti. Ne bi trebalo biti značajnijeg udara na cijene motornih goriva, ali to je vjerojatno najteže predvidiva kategorija zbog brojnih globalnih utjecaja koji je kreiraju. U svakom slučaju, za građane poneka dobra i poneka loša vijest sljedeće godine. No ono što i guverner i ekonomisti upozoravaju je sljedeće: nastavljamo životariti u stagnaciji iako bismo mogli puno više.
