Da nije bilo te invazije Vikinga na engleska kraljevstva 865. godine i okupacije dijela Engleske koja je potrajala sve do 954., pitanje je kad bi se ujedinila engleska kraljevstva i bi li ikada nastala sila koja će kasnije okupiti Veliku Britaniju, pa i svjetski imperij. Bila je to invazija Vikinga na Englesku bez presedana, a zbog velikih uništavanja, taj dio povijesti Engleske vrlo je slabo dokumentiran.
Zato i jest toliko značajno najnovije otkriće arheologa sa Sveučilišta u Bristolu, kako navodi znanstveni časopis Antiquity, koji su pomoću mjerenja razina ugljikovog izotopa C-14 otkrili da su nešto manje od 300 kostura koje su arheolozi otkrili prije 40-ak godina, zapravo ostaci prvih Vikinga kolonizatora u Engleskoj. Kosti su otkrivene na groblju župne crkve Sv. Wystana u Reptonu u Derbyshireu i desetljećima se smatralo da je riječ o bitno starijim ostacima nego o nečemu što potječe iz druge polovice 9. stoljeća.
Kako se određivanje starosti nije poklapalo s nijednim poznatim povijesnim događajem, znanstvenici skoro pola stoljeća nisu mogli znati odakle ti ljudi tamo i tko su oni bili. Sada je jasno, da je riječ o ljudima iz prvog naleta "Velike poganske vojske", zapravo vikinškoj vojnoj sili uglavnom iz Danske, ali i iz Norveške i drugih vikinških zemalja, koja se sa 35 brodova iskrcala u Istočnoj Angliji.
Za samo nekoliko mjeseci Vikinzi su zauzeli Northumbriju, kao i glavni grad York i tada je postalo jasno da ovaj prodor neće biti tek još jedno pljačkanje mahom nezaštićenih samostana i sličnih mjesta, nego su Vikinzi ovaj put odlučili osvojiti nove zemlje. Otkrićem da su na groblju u Reptonu sahranjene stotine Vikinga postalo je jasno i zašto su kosti pronađene u humku, odnosno, kako se sad ispostavilo, u pogrebnom spomeniku "Velike vikinške vojske".
Uz vikinšku masovnu grobnicu arheolozi su pronašli i manji grob s ostacima četvero djece, od kojih je najmanje dvoje imalo teške fizičke ozljede. Za njih arheolozi smatraju da bi mogla biti djeca žrtvovana tijekom pogrebne svečanosti. U vikinškom grobu pronađeni su ostaci 264 tijel, uglavnom mladih muškaraca, koji su sahranjeni uz vikinško oružje i razne druge vikinške predmete.
Neki kosturi Vikinga također na sebi imaju znakove ozljeda, što je, osim određivanja starosti, još jedan pokazatelj da su to bili ljudi koji su taj kraj osvajali. Razlog zašto je prvo određivanje starosti pomoću izotopa ugljika pokazalo veću starost kostiju jest taj što tadašnje metode nisu uzimale u obzir utjecaj pretežno morske prehrane tih ljudi. Ugljik iz hrane iz mora je bitno stariji od onog u hrani s kopna, tako da, ako se taj faktor previdi, konačni nalaz starosti ostataka pokojnika mogu dati krivu sliku.
Nakon prvog invazijskog vala iz 865., ili 870 ili 871. u Englesku je prodrla i "Velika ljetna vojska" koju su uglavnom činili Vikinzi iz Skandinavije. Dvije vojske su se okupile i pokorile cijelu Istočnu Angliju. Potom su krenuli na zapad i 874. okupirali i kraljevstvo Mercija, jedno od sedam tadašnjih anglosaksonskih kraljevstava. Bio je to trenutak od kojega su Nordijci krenuli u veliko naseljavanje.
Daljnju okupaciju zaustavio je tek 878. zapadnosaksonski kralj Alfred Veliki u bici kod Ethanduma. Nakon toga su se predstavnici preostalih kraljevstava dogovorili s Vikinzima oko mira, jer ni jedni ni drugi nisu bili u poziciji sasvim poraziti one druge. Tako je na područjima pod Vikinzima nastao politički entitet koji će prerasti u Kraljevstvo York, traumatično iskustvo Anglosaksonaca ponukalo ih je da se ujedine u jedno kraljevstvo, Englesku, u čiji je sastav 954. ušlo i Kraljevstvo York.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Je li Vikinge dočekala Elizabeta II, kao djevojčica, osobno?