Novi dokaz - Jadran će uskoro biti more smrti

Desetljećima se nagađalo koliko se intenzivno lovi riba diljem svjetskih mora i oceana, istodobno se – bila je javna tajna – skrivalo da se iz nekih mora riba izlovljava tako brzo da ju se doslovno istrebljuje. Znanstvenici povezani s globalnom nevladinom organizacijom za očuvanje prirode Global Fishing Watch tome su napokon doskočili.

Opremili su se moćnim kompjuterima i softwareom i svoj sustav spojili direktno na Automatic identification system (AIS), mrežu koja prati signale sa svih ribarica diljem svijeta koji sadržavaju njihovu lokaciju, smjer u kojem se kreću i brzinu. Bilo je to 22 milijarde podataka. Global Fishing Watch potom je izradio interaktivnu kartu na svojim stranicama koja prikazuje što se sve događalo na morima diljem svijeta, pa tako i u Jadranskom moru, a u Scienceu završio je znanstveni članak koji je otkrio da se riba intenzivno izlovljava na čak 55 posto površine oceana.

http://globalfishingwatch.org

Pratili su 70.000 velikih ribarskih brodova, a koliko ih je usto i onih manjih, nemoguće je doznati. Ono što je zapanjujuće jest to da 55 posto oceana predstavlja čak četiri puta veću površinu od svjetskih poljoprivrednih površina. Poljoprivreda je, inače, upravo zbog takvog obima, apsolutno najveći svjetski izvor stakleničkih plinova, posljedično i klimatskih promjena.

A unatoč tome što ribarstvo eksploatira četiri puta veću površinu planeta Zemlje od poljoprivrede, zapanjujuća je ekstremno niska stopa iskoristivosti ribarstva – od njega se diljem svijeta dobiva samo 1,2 posto kalorijske vrijednosti iz hrane na kojoj čovječanstvo opstaje. Znanstvenici su izračunali da ribarstvo tijekom jedne godine potroši 20 milijardi kilovat sati energije, da samo veliki brodovi u ribarenju godišnje provedu 37 milijuna sati (4224 godine), te da pritom prevale 460 milijuna kilometara, što je 1200 puta više od udaljenosti od Zemlje do Mjeseca.

Na najvećem prostoru, skoro cijelom promatranom ili 45 posto površine svih mora Zemlje, lovile su se tune, morski psi i razne vrste sabljarki. Čak 85 posto detektiranog ribarstva odnosilo se na samo pet zemalja – Kina, Španjolska, Tajvan, Japan (koji je tradicionalno pod velikim kritikama i zbog ubijanja dupina i kitova) i Južna Koreja. U siromašnijim zemljama Azije ribarstvo skoro pa podrazumijeva držanje robova na brodu, njihovo fizičko maltretiranje, pa i ubijanje ili silovanja.

Na rubu Znanost Invazija tropskih riba - Jadran uskoro mrtav

Najveći dio svjetskih mora jezivo je izlovljen, toliko da je prije nekoliko godina umalo istrebljena plavoperajna tuna, inače toplokrvna i izrazito inteligentna riba. O prelovljavanju i uništenju ribe u Jadranu 24sata pisao je krajem 2015. "Mediteran je do te mjere prelovljen da je, primjerice, u hrvatskom dijelu Jadrana čak 93 posto vrsta riba u crvenom", kazao je na tadašnjem skupu u Zagrebu Danijel Kanski, stručnjak Svjetskog fonda za prirodu (WWF).

Tadašnje procjene stanja, koje se nisu bitno promijenile, navodile su da će svijet do 2048. do te mjere ostati bez ribe da će postati neisplativo loviti je. Jadransko more u tom ritmu prednjači i to bi mu se moglo dogoditi i ranije, i to zbog izlovljavanja riblje mlađi, prije nego što ribe odrastu i stignu se razmnožiti kako bi održali populaciju, zbog zagađenja i uništavanja okoliša.

Hrvatska je, tada je predstavio WWF, na raspolaganju imala 350 milijuna eura iz EU-a kako bi svoje ribarstvo postavila na održive temelje, a koliko se tog novca i povuklo i koliko se postiglo... Godinu dana poslije, 2016., WWF je otkrio da je pred potpunim istrebljenjem mediteranska sabljarka, velika riba koju ribari i moreplovci s hrvatske strane Jadrana poznaju kao iglun. (Na slici ispod zorno je prikazano koliko je Jadransko more bilo krcato velikim ribarskim brodovima u ljeto 2017. godine)

http://globalfishingwatch.org

Ova riba može narasti do četiri metra duljine i 150 kilograma težine, a kakav masakr prirodnog svijeta i ekonomsko samouništavanje Jadrana je na djelu pokazuje to da se u hrvatskom kulinarstvu mogu naći ozbiljni tekstovi profesionalaca koji objašnjavaju kako se pripremaju jela od igluna teških – samo pet kilograma. Općenito je u Jadranu ulov ribe dvostruko veći nego što bi smio biti, a kako se takvo uništavanje provodi već desetljećima, danas je čak 70 posto ulovljene ribe ona koja je nedorasla, koja je mlađa od 3 godine.

WWF je zabrinut i za opstanak morskih pasa, a posebno dvije vrste osjetljive na prelov: modrulja (Prionace glauca) i kučka (Isurus oxyrinchus). Riječ je o vrstama koje su, osim kao dio prirodnog lanca, važne ljudima i kao dio tradicije. Morski psi su, inače, ekstremno nepravedno ozloglašene ribe. Na hrvatskom dijelu Jadrana oni su u posljednjih 150 godina pobili samo devet kupača, posljednjega 1974. U cijelom svijetu tijekom 2012. godine oni su pobili 12 ljudi, što je zapravo bio čak i veliki skok broja žrtava.

Iste godine ljudi su diljem svijeta izlovili nevjerojatnih – 273 milijuna morskih pasa. Što se stanja sa svjetskim morima tiče, još samo nekoliko godina i u oceanima će biti veća masa plastičnog otpada nego riba. Izlov ribe se usto sve više ubrzava; zbog sve većeg broja ljudi na svijetu, zbog razvoja tehnologija kojima se riba sve lakše uočava, a i zbog ekonomskih modela diljem svijeta, krajnje neodrživih. Danas u svjetskim morima živi još samo polovica riba koliko ih je bilo u 1950-ima.

Ubijaju planet Ekonomix Svijet će uskoro ratovati - zbog ribe!

Sve manje globalne zalihe ribe u morima i oceanima znače i sve veću egzistencijalnu prijetnju za oko milijardu ljudi, kojima morski organizmi znače glavni, često i jedini izvor proteina. Kako je sve manje ribe, a sve više ljudi i ribarskih brodova, sve češći su sukobi između pojedinih država oko ulova. Argentina je prije dvije godine u svojim vodama potopila jedan kineski brod, te je samo pitanje kad bi mogao izbiti i oružani sukob. NR Kina pak stotinama milijuna dolara subvencionira svoje ribarice koje love po cijelom planetu.

U toj zemlji ribarska flota zapošljava čak 14 milijuna ljudi. S kineskim brodovima ratuju i Južnoafrička Republika i Ekvador, a ilegalni brodovi iz Azije i Europe, tijekom građanskog rata u Somaliji, iskorištavali su bezvlašće u 90-ima tako da su uništili riblji fond uz obale te zemlje. Bila je riječ o brodovima iz Južne Koreje, Irana, Jemena, Japana, pa i europskih nacija, primjerice iz Španjolske.

Posljedica je bila još gore siromaštvo i glad, konačno i vjetar u jedra za pojavu gusarstva u tim vodama takvih razmjera da su se u njegovo izbijanje morale uključiti neke od najvećih svjetskih vojnih sila. Smatra se da je to bio i jedan od bitnijih razloga zašto se relativno veliki dio Somalaca (uslijed siromaštva) politički i vjerski radikalizirao.

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Jedna od najozloglašenijih zemalja svijeta je Tajland čije ribarice, posebno one koje love tunu, na svojim brodovima vrlo često drže robove. Danas se najveće ribarske flote okreću područjima koja još nisu do kraja uništena, a politički su praktično nebranjena. Sada je na ribljem meniju zapadna Afrika, posebno Nigerija i Zapadna Sahara koju ionako još od 1975. pod okupacijom drži Maroko.