Znanost
15621 prikaza

Uništili su ih u rijekama krvi, no oni su još ovdje među nama

Taino
Smithsonian Museum of Natural History's
Pola tisućljeća poslije navodnog totalnog uništenja plemena Taíno, istraživanja pokazuju da oni i dalje obitavaju na Karibima

Jedna od najvećih grupa Indijanaca na prostoru današnjih Kariba zovu se Taíno, a do sada se smatralo kako su ove prve stanovnike Kube, Jamajke, otoka Hispaniole (Haiti i Dominikanska Republika) te Puerto Rica uspješno s lica Zemlje uklonili konkvistadori, kolonizacija i bolesti.

U samo tridesetak godina tijekom 15. stoljeća preko tri i pol milijuna Indijanaca umrlo je što nasilnom smrću što od variole (boginja). Usprkos tome danas se čitave zajednice izjašnjavaju kao potomci Taíno Indijanaca, a građani Puerto Rica sami sebe smatraju isključivo potomcima Indijanaca, a ne kombinacijom njih, robova iz Afrike i Europljana. 

Ipak, većina je to vidjela kao trend koji nema mnogo veze s istinom sve dok nedavno nisu objavljena istraživanja koja su usporedila gene stanovnika Kariba prije dolaska Europljana, i današnjih stanovnika otoka. Rezultat ih je zapanjio. Geni izumrlog naroda i više su nego postojani među stanovnicima današnjih otočana. 

- Nema više 'čistih' naroda, to je ideja koja je umrla s Hitlerom i njegovom vizijom eugenike. Ne postoji čisti Taíno, isto kao što niti Kristofor Kolumbo nije bio čisti Španjolac - tamo su se miješali Mauri, Sefardi i Baski. Čak su i oni Taíno iz 15. stoljeća postali to kako ih pamtimo nakon stoljeća miješanja s manjim narodima koji su stalno pristizali s kopna, s Yucatana i iz Venezuele. Ono što je bitno jest kako kultura preživljava i kako se prenosi - kaže Jorge Estevez koji pri Smithsonianu vodi brigu o izložbi posvećenoj tom narodu (ili skupini plemena).

Uzorci od 800 nasumce odabranih građana Puerto Rica pokazuju da čak 61.1 posto nosi mitohondrijski DNA tog podrijetla, afrički markeri iznose 26.4 posto i europskih markera je 12.5 posto, što znači da stanovnici Puerto Rica, ali i Kariba, nisu patili od mitomanije kada je riječ o njihovom podrijetlu. 

Dok svi znaju za Maje, Azteke i Inke upravo je Taíno narod populacija s kojima se susreo Kristofor Kolumbo. Dvije su teorije otkuda je Taíno narod došao na Karibe, koji su ujedno jedno od najkasnije naseljenjih područja na Zemlji, tek prije 8.000 godina. Jedna teorija kaže kako su njihovi preci Yanomama Indijanci te da su se preko Orinoca i Venezuele popeli do današnjih Antila, Kube, Jamajke i Hispaniole. Druga pak teorija kaže da su oni dio plemena koji su nastanjivali kolumbijske Ande. 

Sami Taíno kažu da je mjesto njihovog postanka splet podvodnih ili polu uronjenih špilja na današnjem otoku Hispaniola. Iz jedne špilje nastali su oni, a iz druge špilje svi ostali ljudi na svijetu. Tamo je pronađeno i odlično očuvano nalazište keramike i obrednih posuda.

- Mnoge povijesne knjige reći će vam kako je autohtona populacija Kariba potpuno nestala, ali oni koji se do dana današnjeg identificiraju kao Taíno zapravo su cijelo vrijeme bili u pravu - postoji genetski kontinuitet na Karibima, i to je fantastično otkriće - kaže Dr Hannes Schroeder koji je sudjelovao u istraživanju.

Taíno su kao kolektiv doživjeli okrutnu sudbinu, kao i većina indijanskog stanovništva. Priče govore o 'rijekama krvi na Kubi kada su ih konkvistadori ubijali jer se nisu dali porobiti ili preobratiti na Kršćanstvo'. No usprkos tome njihov jezik, kultura, a čini se i geni, preživjeli su do danas.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Prom Jedan
    Prom_Jedan 11:01 05.Travanj 2018.

    Na slici je doslovan opis načina kako bi se gamad obiteljaška obračunala sa neistomišljenicima. I to sve kao i kroz povijest, pod okriljem "njihovog dobrog" boga i crkve.

  • vjaceslav 09:56 08.Ožujak 2018.

    cilj kolumbovog prvog putovanja je bila trgovina, u prvom redu začinima, a ne kolonizacija. nakon što mu se na božić 1492., karavela "santa maria" na hispanioli nasukala i razbila, od ostataka broda kolumbo je sagradio utvrdu "navidad" u kojoj je ... prikaži još!e ostavio 39 ljudi, a on se s dva druga broda i s 6 prisilno ukrcanih indijanaca koje je mislio prodati kao robove, vratio u španjolsku. kraljica isabela od kastilje ga je upozorila da njeni podanici, a indijanci su to bili, ne mogu biti robovi.