Trgovinski rat kojeg je Donald Trump najavio ostatku svijeta, naročito Europi globalnu bi ekonomiju mogao koštati 470 milijardi dolara, navodi Bloomberg Economics. Američka najava o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija mogao bi biti samo početak ceste koja vodi u katastrofu, jer Trump najavljuje još neke mjere, ali i ostale svjetske ekonomije prijete da će Trumpu odgovoriti istom mjerom.
Cecilia Malmstrom, šefica za trgovinu Europske unije otvoreno je pozvala europske lidere u ponedjeljak da se "suprostave nasilnicima", referirajući se naravno na Trumpa.
Zbog scenarija u kojem SAD uvodi 10 posto poreza na uvoz, a ostatak svijeta uvodi iste protumjere, globalna ekonomija će se do 2020. godine smanjiti za 0.5 posto, stoji u Bloombergovoj analizi, do čega neće doći ukoliko se od svih ovih mjera odustane.
Ugledni ekonomisti Jamie Murray i Tom Orlik u komentarima na Bloombergovu analizu kažu da je to "najcrnji i najekstremniji scenarij", ali kako kažu, takav rasplet situacije u svjetskoj ekonomiji više nije nemoguć.
Njih dvoje najavljuju kako će se taj potez na različite načine kretati, ali i utjecati na svjetsko gospodarstvo, počevši s bržom inflacijom. Ona će svakako utjecati na potražnju potrošača u SAD-u, koja će isto tako loše utjecati na sav ostali izvoz svjetskih ekonomija. 'Osveta' ostatka svijeta mogla bi dovesti do inflacijskog šoka u ostalim državama, što bi dodatno pogodilo američki izvoz.
Američka ekonomija bi se zbog ovih mjera do 2020. godine mogla smanjiti za 0.9 posto, što se ne bi dogodilo bez uvođenja novih nameta koje najavljuje Trump. Inflacija bi se ubrzala, iako guverneri američkih federalnih rezervi misle kako će nove mjere biti samo privremene. U stvari, mnoge svjetske središnje banke naći će se pred teškim izborom - ili će tražiti brži rast cijena ili će poticati manju potražnju dok bude trajao trgovinski rat.
Bloomberg procjenjuje da će se globalna trgovina zbog uvođenja nameta smanjiti za čak 3.7 posto do 2020. godine. Ono što je još gore, učinak novih poreza globalna ekonomija bi mogla osjetiti već ove godina. No, to neće biti tako dramatično. Do kraja godine pad globalne ekonomije iznosio bi 0.2 posto.
Međutim, Murray i Orlik upozoravaju da će postojati dugoročna šteta za globalni BDP, jer manja trgovina znači manju konkurentnost, ali više prepreka za razmjenu ideja i tehnologija, što će dovesti do smanjena produktivnosti, ali i smanjenja održivog svjetskog ekonomskog rasta.
Takve zabrinjavajuće prognoze mogle su se čuti i od njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je upozorila da u svjetskom trgovinskom ratu nitko neće pobijediti.
