Putin nam pruža i veliku sigurnost, jer nakon devedesetih godina mi najviše strahujemo od ponovne nestabilnosti države. Izjavila je to za 24sata ekonomistica iz Moskve Marija Nikitina (35) nakon što je Vladimir Vladimirovič Putin na nedjeljnim izborima osvojio najveći broj glasova u osamnaest godina vladanja Rusijom, čak 76,6 posto.
Zasluge za taj rekord, kao i veliku izlaznost birača od preko 67 posto, analitičari pripisuju Zapadu, odnosno sankcijama koje su SAD i EU uvele 2014. nakon pripojenja Krima Rusija, ali i zadnjim optužbama Velike Britanije da je Putin odgovoran za pokušaj ubojstva dvostrukog špijuna Sergeja Skripalija. Naša sugovornica i mlada ekonomistica rekla je da od predsjednika Putina u idućih šest godina očekuje nastavak poboljšanja ekonomske situacije , razvoj malog i srednjeg poduzetništva, poboljšanje zdravstvenih usluga te bolje obrazovanje. No, posebno je naglasila da želi povećanja proizvodnje ruskih proizvoda koji zamjenjuju robu iz uvoza.
- To je od iznimne važnosti. Nakon uvođenja sankcija od strane Zapada Putin je odgovorio istim mjerama pa samo i mi zabranili uvoz nekih proizvoda iz EU i SAD-a. Tada smo počeli sami proizvoditi sireve i ostale proizvode što se odrazilo izvrsno na našu poljoprivredu, a onda i na ekonomsku situaciju. Smatram da spektar proizvoda sada trebamo proširiti- rekla je Moskovljanka Marija Nikitina.
U prijestolnici Rusije koja je na glasu kao tvrđava oporbe, Putin je postigao nikad bolji rezultat od čak 70 posto. To mu je i bio jedan od ciljeva, osim visoke izlaznosti. Putinu je na ovim izborima iznimno bilo stalo da postigne veliku izlaznost kako bio dobio legitimitet prema Zapadu, odnosno kako bi pokazao da milijuni Rusa podržavaju njegovu politiku.
Bogoljub Lacmanović, bivši diplomat i dugogodišnji dopisnik Vjesnika iz Moskve, smatra, pak, da je uvjerljiva pobjeda Vladimira Putina na predsjedničkim izborima i još veći odaziv birača u odnosu na 2012, ohladila odnose Zapada prema Rusiji.
- Vodeće zemlje svijeta članice G7 nisu do ovog trenutka čestitale predsjedniku Putinu njegovu izbornu pobjedu, izuzetak je jedino premijer Japana i predsjednik Njemačke. Glasnogovornik njemačke kancelarke Merkel najavio je da će Merkel uskoro poslati Putinu pozdravni brzojav, ali je pri tome naglasio da će istaknuti različite pozicije između Rusije i Njemačke o mnogim svjetskim pitanjima. Vjerojatno poslije Merkel možemo očekivati da će možda i ostale članice EU uputiti čestitku. Zemlje Zapada i EU u šoku su jer je odaziv birača na ruske predsjedničke izbore bio takav da se pokazalo da su optužbe protiv Putina ujedinile ruske građane - kaže Lacmanović.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prva je od zapadnih visokih dužnosnika koja je čestitala predsjedniku Putinu na pobjedi pozvavši ga da dođe u Hrvatsku. Kako saznaje 24sata, predsjednica bi voljela da do susreta dođe u prosincu ove godine, no dobro upućeni u rusku politiku kažu da je malo vjerojatno da će Putin uzvratiti posjet.
-To ne ovisi o predsjednici. No, ako ga Europa jako izolira mogao bi se namjerno pojaviti u Hrvatskoj- kaže nam Jelena Jurišić, profesorica i stručnjakinja za ruska pitanja.
Lacmanović, pak, smatra da činjenica da je hrvatska predsjednica prva od članica EU uputila čestitku predsjedniku Putinu upućuje na zaključak da postoje izgledi za unapređenje ekonomskih odnosa dviju zemalja za koje se Kolinda Grabar Kitarović zalagala za vrijeme prošlogodišnjeg posjeta predsjedniku Putinu.
