Izbacivanje brojnih diplomata iz SAD-a i EU postavilo je pitanje hoće li se pred našim očima krenuti odigravati još jedan Hladni rat, piše The New York Times. Analitičari tvrde da ne, no da nas možda čeka čak i nešto puno gore.
Uz svu napetost koja je vladala tijekom Hladnog rata između Moskve i zapada - barem su obje strane, koliko-toliko, mogle očekivati što ih čeka. Postojao je minimum povjerenja koji je obje strane držao u uvjerenju da će se "neprijatelj" ponijeti razumno.
- Nestalni ruski odnosi sa svijetom dodatno su pogoršani napadom na bivšeg špijuna na tlu Engleske. U tom kontekstu se diplomatska klima Hladnog rata činila mirnijom, dok ovo podsjeća na ono paralizirajuće nepovjerenje kakvo je bilo 1917., za vrijeme revolucije. Ove događaje ne može objasniti Hladni rat već događaji revolucije i prvi revolucionarni režim - kaže Ivan I. Kurilla sa Europskog Sveučilišta u St. Petersburgu.
Putin, kaže Kurilla, za razliku od boljševika, nema ideologiju no njegova je Rusija "revolucionarna u smislu međunarodnih odnosa". Iz perspektive Moskve SAD je taj koji je trajno narušio sustav koji je bio sagrađen. Za to je "zaslužan" bivši predsjednik George Bush Jr. kada je 2002. godine odlučio napustiti 30 godina star sporazum o raketnoj tehnologiji koji je potpisan još za vrijeme SSSR-a.
Rusiji se, kaže Kurilla, ne sviđa predominantno Američki poredak koji je tada nastao i žele ga promijeniti. Naučili su i pravilo reciprociteta, pa su također odlučili izbaciti strane diplomate iz države.
- Što više nas pokušavaju zaplašiti, to će biti jači naš odgovor - kaže zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne odnose Aleksej Čepa iz Dume,
Kada je Velika Britanija prošli mjesec izbacila 23 ruska diplomata nakon napada nervnim plinom u Salisburyju, Moskva ne samo da je izbacila brojne diplomate već je naređeno i zatvaranje British Councila, organizacije koja promovira britansku kulturu i jezik.
Ovo je najveća kriza nakon aneksije Krima, a službena Moskva, gotovo kao i kada je u pitanju Krim, pere ruke od trovanja bivšeg špijuna i njegove kćeri.
- Ovo je prvi napad kemijskim oružjem na tlu Europe od kraja II. Svj. rata - rekla je britanska premijerka Theresa May s kojom su se, neočekivano radi Brexita, vrlo brzo solidarizirale države EU.
- Mislila sam da će se Putin ostaviti ovakvih ometanja u njegovom posljednjem mandatu (osim ako ne uspije promijeniti sustav). On ne radi ovakve stvari radi zabave, nego zato što je Putin i zato što može - kaže Kadri Liik iz think tanka European Council on Foreign Relations iz Londona.
Svaki puta kada se Rusija mora suočiti sa svojim činima poput Krima, rušenja malezijskog aviona 2014. u kojem je poginulo 300 ljudi ili ovim trovanjima Moskva reagira s kombinacijom samosažaljenja, negiranja i perpetuiranja suludih teorija zavjere koje odgovornost prebacuju negdje drugdje.
Nakon što su negirali da su Rusija ili čak Sovjetski Savez proizveli novičok, otrov koji je korišten protiv Skripala, novina pod kontrolom države objavila je intervju s ruskim znanstvenikom koji je rekao da je pomogao u razvoju kemijskog oružja novičok-5. Intervju je kasnije izmijenjen s dodatkom znanstvenika u kojem tvrdi "kako se program sintetiziranja kemijskog oružja nikada, pa niti u Sovjetskom Savezu, nije zvao novičok".
Pokušaj ubojstva na tlu Velike Britanije ipak je bila kap koja je prelila čašu. Zapad je odlučio da bi sada bilo dosta - rekao je Vladimir Inozemcev, analitičar iz Varšave.
Objašnjava kako, za razliku od vođa iz doba Hladnog rata, Putin ne slijedi ideologiju ali je spreman učiniti bilo što, makar bio diplomatski ili politički tabu, da potkopa postojeći odnos snaga u Europi, pri tome inzistirajući da je Rusija žrtva, a ne agresor.
Kada su Ujedinjeni narodi 2015. predložili međunarodnom tribunalu da istraži uzroke i način rušenja aviona MH-17 iznad teritorija Ukrajine kojeg su držali ruski pobunjenici Moskva je iskoristila svoj veto pri Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi se to blokiralo, a ujedno je bila i jedina članica Vijeća koja se protivila istrazi.
- Ako stalno sve negirate, a radite neprihvatljive stvari onda to postane kao u onoj priči gdje je dječak previše puta vikao "vuk", i na kraju mu više nitko ne vjeruje. Diplomacija je, čak i u doba kriza za vrijeme Hladnog rata, odrađivana mirno i bez napetosti, a sada Moskva objavljuje i dijeli tvitove u kojem se ruga Britaniji kao "impotentnoj nekadašnjoj moći". Putin uživa u tome da gazi norme i ljuti druge države - kaže Ian Bond, nekadašnji britanski diplomat u Moskvi.
Iako je Rusija, evidentno, malo zatečena reakcijom jasno je kako su nešto u tom tonu i očekivali pa su nekoliko sati prije no što su izbacivanja postala javna krenuli u ofenzivu. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zakarova odmah se na Facebooku narugala "solidarnosti EU država s Britanijom koja ne želi niti ostati sa njima u uniji, ali će EU sada radi te odlazeće članice riskirati odnose s Rusijom".
Iako je američki predsjednik Donald Trump pokazivao začudan afinitet prema Putinu, ruski je vođa uvijek bio suzdržaniji te pokazivao znakove nepovjerenja.
- Ono što SAD sada radi jest da uništava ono malo što je preostalo od odnosa ove dvije zemlje - rekao je nakon američkog izbacivanja diplomata Anatolij Antonov, ambasador u Washingtonu.
Usprkos nepredvidljivosti Putina (ali i Trumpa) šanse za nuklearni rat između Rusije i zapada su i dalje minorne. Svi dogovori o kontroli naoružanja od sedamdesetih naovamo i dalje se poštuju s iznimkom ABM-a, ili sporazuma o raketnoj tehnologiji kojeg je napustio Bush. Njegova je odluka, s kojom se nije slagala većina američkih saveznika, poništila je nivo povjerenja kojeg su osamdesetih postigli Ronald Reagan i Gorbačov, i odnosi više nikada nisu bili tako dobri.
Upravo je taj prekid "statusa quo" sa strane Amerike Putin iskoristio kao argument kada je, piše The New York Times, u veljači predstavio novu generaciju nuklearnih raketa bez ograničenja dometa.
- Ponovna utrka u naoružanju započela je kada je Bush pregazio ABM - rekao je Putin.
- Kada su se dvadesetih godina 20. stoljeća u Europi morali suočiti s Moskvom, naprosto nisu znali kako, trebalo im je više od desetljeća da smisle taktiku i pristup - kaže povjesničar Kurilla.
U slučaju Velike Britanije, vodeće sile tada i prve zapadne zemlje koja je priznala Sovjetski Savez, proces kao da podsjeća na ovo što se sada odvija. Britanija priznaje boljševičku vlast 1924. godine no onda izbacuje sovjetske diplomate i zatvara ambasadu nakon što policija otkriva sovjetski krug špijuna s jasnom misijom da u Britaniji šire kaos.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Hrvati i Rusi su Slavenska braća. Britanci su obični imperijalisički *** koji su hitlera ispod stola puštali da gazi Slavene i anektira Čehoslovačku. Germani se drže zajedno dok Slavene huškaju jedne protiv drugih. I to tako već od 7. stoljeća ... prikaži još! na ovim prostorima. Slaveni se trebaju držati zajedno jer zapadnjaci još uvijek za cijl jedino imaju eksploataciju mladih pametni ljudi sa ovih područja dok oni huškaju domaće poltrone jedne protiv drugih.
Nakon što je Rusija dobila negativnu ocjenu EU-a, SAD-a, Kanade i Australije, neće imati snage za više, nego da stane Hrvatskoj na žulj. A što ćemo? Moć je moć. 140 miliona Rusa protiv 4 miliona Hrvata. Jedva su to čekali!!
da,uvod u nuklearni holokaust