Prosječne temperature u Sudanu procjenjuje se već do 2060. godine porast će za najmanje 1,1°C, a možda i za 3,1°C, a zapravo su klimatske promjene koje ta zemlja trpi već danas uzrok presljenja 600.000 ljudi. Riječ je o klimatskim izbjeglicama, o izrazu koji se još prije samo kakvih pet godina činio potpuno egzotičan. Sudan se nalazi u Sahelu, prijelaznom klimatskom pojasu između Sahare na sjeveru i tropskih područja na jugu, bio je pun baobaba i akacija, mjestimično čak istočkan i travnatim područjima. Mnoga od tih područja danas se vrlo brzo mijenjaju u pustinje, propada i prirodna raznolikost i uvjeti za poljoprivredu i stočarstvo.
Zemlja koja je posljednjih desetljeća dovoljno propatila od ratova, u pokrajini Darfur se 2003. dogodio i genocid, sada trpi i glad zbog klime. UN-ov OCHA procjenjuje da se poljoprivredom ili stočarstvom uskoro neće moći baviti 1,9 milijuna ljudi kojima je to jedini način preživljavanja. Kao i da će ukupno 3,2 milijuna ljudi trpjeti kritičnu nestašicu vode. Sudan je već danas 15. najnesigurnija zemlja na svijetu po stabilnosti prehrane svog stanovništva i ubuduće će biti samo još i gore. Kako se na klimatske promjene uvijek nadovezuju i opasnosti od epidemija, na popisu bolesti koje prijete Sudanu u bliskoj budućnosti su malarija, žuta groznica i kolera.
Sudan pritom nije jedina zemlja u Africi kojoj prijete klimatske promjene. Najugroženiji je obruč koji zahvaća Senegal, Mali, Nigeriju, Čad, Sudan, Južni Sudan, Etiopiju, Keniju, Tanzaniju, Mozambik, Bocvanu, Zimbabve, Zambiju i Angolu. Usto, područja koja su tradicionalno pustinjska ili polupustinjska, ali su danas ipak naseljiva, uskoro bi mogla postati sasvim nemoguća za život. Taj pojas pustoši bez ikakvih biljaka, životinja ili ljudi protezao bi se od Maroka sve do Saudijske Arabije.
A i to sve skupa tek je kap u moru problema koji se otvara s klimatskim promjenama. Nekim zemljama već danas prijeti potapanje uslijed rasta razine mora – Bangladeš, Kiribati, Maledivi i mnoge druge. Arktik ove godine bilježi temperature koje su danima znale biti 20, 30 ili i više stupnjeva više od prosječnih. Diljem svijeta suše se šume, rijeke, uragani divljaju i tamo gdje ih nije nikada bilo, uz poplave, epidemije i mnoštvo raznih drugih katastrofa.
