Drevna DNK sastrugana s lubanje i zuba Neandertalaca otkriva tragove salicilne kiseline, koja se najvjerojatnije koristila u lijekovima, a danas se nalazi kao aktivan sastojak u Aspirinu, prenosi Cosmos.
U časopisu Nature objavljeno je istraživanje sa Sveučilišta Adelaide u Australiji i Sveučilišta Liverpool u Ujedinjenom Kraljevstvu. Znanstvenici su na 4 zubna uzorka Neandertalaca dobili uvid u njihovo ponašanje, prehranu i medicinske prakse. Uzorci su stari između 42 000 i 50 000 godina, a dolaze iz Španjolske i Belgije.
Jedna od vodećih znanstvenica, Laura Weyrich, kaže da zubni plak zadržava mikroorganizme koji su nekad živjeli u ustima i patogene elemente iz dišnog sustava čovjeka. Na taj način se DNK može zadržati tisućama godina.
Kako bi dobili točne podatke, znanstvenici su usporedili uzorke zuba Neandertalaca sa zubima čimpanze i današnjeg čovjeka.
Rezultati su ispali zanimljivi, a zaključak je da se prehrana temeljila na lokaciji pojedinog Neandertalca. Ovi iz Belgije više su voljeli jesti nosoroge, ovce i gljive, dok su oni iz Španjolske jeli manje mesa, odnosno mahovinu, gljive i pinjole.
Jedan od uzoraka pokazao je tragove topole, biljke koja sadržava prirodne salicilne kiseline odnosno prirodne analgetike. Istraživači su također našli i tragove gljivice Penicilin koja proizvodi najpoznatiji antibiotik.
Osim toga, uspoređujući uzorke zuba Neandertalaca i današnjih ljudi, došli su do spoznaje da postoji veza između oralnih infekcija i mesne prehrane, a otkrili su i mikrobiološku bakteriju koja je uzrokovala bolest desni.
Jedan od paleoantropologa iz Australije, Luca Fiorenza, kaže kako je ovo prvi put u znanosti da se proučava DNK sačuvana u zubnom kamencu.
