Ako ste jedan od onih koji misle kako barijere postavljene uz rub autoceste služe za zaštitu sigurnosti putnika, odnosno sprečavaju izlijetanje s njih - varate se. Naime, te su ograde zapravo zvukobrani.
O buci i njenom djelovanju i utjecaju na ljude provedena su ili se još provode istraživanja na temelju kojih je donesena i zakonska regulativa. Cestovna je buka zbog kretanja cestovnih vozila bez pravila, gotovo stalna - oko 95 posto ukupnog vremena. To doista ima ogroman utjecaj na ljude koji žive u blizini tih prometnica.
Promet na autocestama ne smije ugrožavati ljude, životinje i biljke, a ekološka zaštita očituje se upravo u zaštiti od buke.
Sprječavanje prijenosa buke ostvaruje se zvukobranima. Oni mogu biti zidni, nasipni, usječni ili biljni, piše Prometna zona.
Izumljeni zbog Hollywood Bowla
Zvukobrani su kao takvi prvi put osmišljeni i uvedeni u promet u SAD-u. Naime, za vrijeme prijenosa Hollywood Bowla 1958., primjećeno je kako kvalitetu zvuka značajno ometa buka s autoceste. Znanstvenici su se tada primili posla i dizajnirali prve zvukobrane.
S godinama su oni poboljšavani, a danas se nalaze na većini cesta u zapadnom svijetu. Izrađuju se od drva, cigle i betona, a u novije vrijeme i od naprednih sintetičkih materijala. Te ograde, odnosno zidovi, smanjuju zvuk tako da ga odbijaju i apsorbiraju. Obično nisu ravne plohe, već su teksturirani, kako bi se zvuk što bolje raspršio.
Što je ograda viša, logično, zaštita od buke je veća. Primjerice, ograda do visine očiju reducira zvuk za oko 5 decibela, a svaki dodatni metar smanjuje razinu buke za 1,5 decibela.
