Učenici u zemljama s pretežno religioznim stanovništvom skloniji su tome da imaju loše rezultate iz fizike i matematike, nego njihovi vršnjaci u pretežno ateističko agnostičkim zemljama. Takvi su zaključci studije nekoliko znanstvenika sa Sveučilišta Leeds Beckett i Sveučilišta Missouri, predvođenih profesorom Gijsbertom Stoetom. Istraživanje objavljeno u znanstvenom žurnalu "Intelligence" obradilo je stanje sa znanjem učenika u 82 zemlje svijeta.
Svaku zemlju su ocjenjivali s jedne strane u skladu s religioznošću stanovništva, s druge prema prikazanom znanju učenika. "Zemlje koje su religioznije prikazale su lošiju razinu obrazovanja", kazao je za Independent Stoet. Pokazalo se da su Češka, Japan, Estonija, Švedska i Norveška najsekularnije zemlje, pri čemu se promatrao odnos odvojenosti vjere od obrazovnih institucija, odnosno škola.
Velika Britanija bila je 14., a Jordan, Jemen, Egipat, Indonezija i Katar našle su se među najreligioznijim državama svijeta. Obrazac veće posvećenosti vjeri i istodobno lošijeg znanja matematike i fizike bio je jasan podjednako i na Istoku kao i na Zapadu. Tako su učenici iz Brazila, Meksika i SAD-a također imali nešto lošije rezultate iz znanja školskog gradiva. Ogledni primjer je, međutim, ispala Saudijska Arabija, zemlja koja je po religioznosti ocijenjena kao 72. od 82 zemlje, odnosno 10. najreligioznija.
Saudijska Arabija pritom je još dobro i prošla, u prvom redu zbog toga što je vladar kralj, a unatoč tome što je riječ o vehabijskoj državi s izrazito rigidnim vjerskim pravnim kodom. Uglavnom, Saudijska Arabija iz matematike je imala rezultat -1,8. Njen primjer je ogledan i zato što je riječ o državi koja nema baš nikakav tekući građanski sukob, u kojoj je obrazovanje sasvim besplatno, međutim, učenici tjedno potroše sate i sate na vjersku naobrazbu.
Proučavajući stanje u pojedinim zemljama, znanstvenici su došli do zaključka da je uzrok tome nekompatibilnost između evolucije i tradicionalnih vjerovanja, što za sobom povlači lančanu reakciju kroz sav obrazovni program. Stoet pritom nije antiteist. On smatra da bi škole trebale poučavati religiju i vidi smisla u tome da se obrađuju teme iz Biblije, ali smatra i to da u školama apsolutno ne bi trebalo poučavati učenike kako da prakticiraju vjeru.
Drugim riječima, on religijsku nastavu smatra korisnom, ali vjersku smatra štetnom. "Osobno mislim da bi škole trebale biti sekularne jer vidimo da postoji veza između religije i obrazovanja, te bi po obrazovni sustav bilo korisno ako bi se oslobodilo vrijeme za usredotočiti se na fiziku i matematiku", kazao je profesor, inače deklarirani ateist iz Nizozemske. Studija je obradila i sklonost vjeri prema spolovima, te je u tom pogledu potvrdila neka ranija istraživanja da su žene sklonije vjeri od muškaraca.
