U noći na 2. travnja, po europskom vremenu, povijesna misija Artemis 2 bit će lansirana iz Lansirnog kompleksa 39B na Floridi . Po prvi put od 1972. godine, četiri astronauta iz Sjeverne Amerike bit će poslana na Mjesec. Primarni cilj je testirati kritične sustave za održavanje života svemirske letjelice Orion u stvarnom letu. Misija će trajati 10 dana i uključivati ​​prelet Mjeseca. Ovaj test utrt će put misijama Artemis 3 i Artemis 4, od kojih će potonja ponovno sletjeti ljude na površinu Mjeseca, piše nezavisni portal Meduza.

Tko leti na Mjesec?

U proljeće 2023. NASA je odabrala posadu misije: američke astronaute Christinu Koch, Victora Glovera i Reida Wisemana, kao i Kanađanina Jeremyja Hansena. Zajedno su se više od dvije godine pripremali za nadolazeću probnu misiju. Zimi i u proljeće 2026. ušli su u završne faze priprema, prošavši kroz nekoliko karantenskih razdoblja kako bi izbjegli zarazu prije leta.

Zapovjednik misije  je Reed Wiseman , pilot američke mornarice. Godine 2009. uvršten je u NASA-in astronautski korpus i služio je kao inženjer leta za misije ISS Ekspedicija 40/41 na ruskoj svemirskoj letjelici Sojuz.

Pilot Oriona Victor Glover , probni pilot američke mornarice, odabran je za astronauta 2013. godine dok je služio kao predstavnik mornarice u američkom Kongresu. Svoj prvi svemirski let obavio je u studenom 2020. kao pilot svemirske letjelice Crew Dragon, dijela prve redovne šestomjesečne posade na ISS-u prema ugovoru s NASA-om i SpaceX-om.

Specijalistica misije je Christina Koch , polarna istraživačica i inženjerka koja je postala astronautkinja 2013. Godine 2019. služila je kao inženjerka leta na ekspedicijama ISS 59, 60 i 61. Provela je ukupno 328 uzastopnih dana u svemiru. Koch drži svjetski rekord za najduži neprekidni svemirski let među ženama.

Specijalist za misiju je Jeremy Hansen , pilot borbenog zrakoplova u kanadskim zračnim snagama. Izabran je za astronauta 2009. godine i radio je kao operater komunikacija na ISS-u u NASA-inom Centru za kontrolu misije u Houstonu. Ovo će biti Hansenov prvi svemirski let - i to ravno na Mjesec.

Što je uopće Artemis 2?

Artemis 2 je jedinstven na mnogo načina. Po prvi put, žena i neamerički astronaut (Kanađanin) bit će poslani na drugo nebesko tijelo. Bit će najudaljeniji od Zemlje u povijesti svemirskih letova, premašujući trenutni rekord misije prekida misije Apollo 13 za otprilike 10.000 kilometara. Tada, 1970. godine, astronauti su također kružili oko Mjeseca na putanji slobodnog povratka, ali nisu ušli u orbitu.

ASTRONAUTI Devet mjeseci u svemiru kao godina dana pušenja, vratili se biološki 10 godina stariji

Nova misija se priprema usred rastućeg političkog pritiska zbog uspjeha kineskog lunarnog programa. U samo nekoliko godina, transformirala se od bauka Kongresa u stvarnu opasnost za Sjedinjene Države da izgube svoje slijetanje na Mjesec u 21. stoljeću od svog glavnog geopolitičkog protivnika, navodi Meduza. 

Do nedavno, NASA-in Artemis plan za povratak Amerikanaca na Mjesec imao je četiri manje-više jasne faze :

- bespilotna misija Artemis-1 koja se dogodila 2022. godine; 
- najbliži Artemis-2 s ljudskom posadom s preletom Mjeseca;
- buduće Artemide 3 i Artemide 4.
No 27. veljače, usred još jednog odgađanja lansiranja Oriona, novi administrator NASA-e, Jared Isaacman, najavio je da će tek četvrta misija u seriji uključivati ​​slijetanje astronauta na površinu Mjeseca. I to godinu dana kasnije nego što je planirano - 2028., a ne 2027.

Trenutačna misija s ljudskom posadom također je nekoliko puta odgođena. U konačnici je bila zakazana za prvu polovicu 2026., s nekoliko prozora za lansiranje (astronomskih prozora) tijekom dva mjeseca, od 6. veljače do 6. travnja. Datumi lansiranja odabrani su tako da bi daleka strana Mjeseca bila prikladno osvijetljena, a povratak zapovjednog modula u Tihi ocean dogodio bi se blizu obale Kalifornije. 

'Šanse za povratak su 50-50'

Misija s ljudskom posadom Apollo 8 iz 1968. bila je organizirana na sličan način. Tada je Christopher Kraft, jedan od voditelja NASA-inog lunarnog programa, otvoreno rekao obiteljima astronauta da su šanse za povratak 50/50 - nemoguće je jamčiti da će glavni motor, potreban za povratak iz lunarne orbite, ispravno funkcionirati. Da se u ovoj fazi dogodila nesreća, svemirska letjelica i njezini astronauti ostali bi u lunarnoj orbiti.

Prilikom pokretanja novog lunarnog programa, NASA je dala prioritet sigurnosti i zdravlju posade, uključujući zajamčeni povratak kući. Stoga je za prvu misiju s ljudskom posadom odabrana putanja slobodnog povratka , koja ne uključuje ulazak u lunarnu orbitu, piše Meduza.

Ideja iza ovog dizajna je da se Orionov glavni motor koristi samo jednom, a ako zakaže, posada neće jednostavno letjeti do Mjeseca, već će koristiti manevarske potisnike za povratak na Zemlju. Ako sve bude išlo po planu, svemirska letjelica će se usmjeriti prema Mjesecu i više se uopće neće oslanjati na glavni motor. Neće biti potrebe za kočenjem na Mjesecu za ulazak u orbitu ili za ubrzanje natrag na Zemlju - sve to smanjuje rizik od nužde. Tijekom leta potrebne su samo manje prilagodbe putanje svemirske letjelice, a Mjesečeva gravitacija će obaviti većinu posla.

ZASTRAŠUJUĆE POSLJEDICE Astronaut u svemiru oćoravi, ozračen je, ima dječju kožu i vrati se skroz oslabljena srca

Koje će rakete i svemirske letjelice astronauti koristiti za putovanje na Mjesec?
Misija koristi istu konfiguraciju lansirne rakete Boeing SLS Block 1 kao i misija Artemis-1 2022. godine. To uključuje prvi stupanj s jezgrom boje hrđe, dva pojačivača na kruto gorivo (naslijeđe Space Shuttlea) sa svake strane i drugi kriogeni stupanj ( ICPS ili Interim Cryogenic Propulsion Stage - malo modificirani gornji stupanj umirovljene teške rakete Delta-4). Drugi stupanj nosi kapsulu posade Orion, a na vrhu rakete nalazi se sustav za prekid rada .

Ova konfiguracija je privremeno rješenje za prve tri misije Artemis. U budućnosti će biti zamijenjena snažnijim novim drugim stupnjem ( najvjerojatnije nadograđenim gornjim stupnjem Centaur V).

Slučaj Michaela Finckea

Ova povijesna misija također uključuje vrlo povijesnu raketu. Potpuno je potrošna, a dijelom je sastavljena od prethodno višekratno upotrebljivih komponenti. Na primjer, tri od četiri motora RS-25 jezgre prvog stupnja Space Shuttlea letjela su u nisku Zemljinu orbitu do 2011. godine. A dva petodijelna pojačivača raketa na kruto gorivo uglavnom su izrađena od segmenata prethodno korištenih bočnih dijelova shuttlea. Prije opremljeni sustavom za spašavanje padobranom i ponovno korišteni, sada su potrošni, što omogućuje povećanje ukupnog kapaciteta korisnog tereta.

Plan misije Artemis-2 uključuje snimanje Mjeseca, ali zbog balističkih ograničenja to je uglavnom simbolično. Fokus znanstvenika neće biti na samom satelitu, već na zdravlju astronauta. Znanstveni program temelji se na pet studija koje ispituju učinke letova u duboki svemir na tijelo, psihu i ponašanje u zatvorenim prostorima.

Prije svega razlog je slučaj Michaela Finckea. Naime, u siječnju 2026. godine, astronaut NASA-e Michael Fincke iznenada se razbolio dok je bio na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Do incidenta je došlo tijekom večeri, neposredno prije aktivnosti izvan svemira, kada je astronaut privremeno izgubio sposobnost govora.

Prisutni kolege odmah su prijavili situaciju liječnicima na Zemlji. Iako je srčani udar isključen, uzrok bolesti još nije razjašnjen, što naglašava rizike povezane s boravkom u svemiru. Incident je prisilio svemirsku agenciju da organizira ono što se smatra prvom medicinskom evakuacijom s ISS-a, s ranim povratkom posade misije Crew-11 i otkazivanjem planiranih aktivnosti.

Kako misije postaju dulje i udaljenije od Zemlje, upravljanje zdravstvenim hitnim slučajevima postaje ključni izazov . Iz tog razloga agencija intenzivira studije o medicinskim rizicima i radi na razvoju naprednijih zdravstvenih sustava za integraciju u svemirske letjelice. Finckeov slučaj, iako je zaključen bez ozbiljnih posljedica, naglašava trenutna ograničenja istraživanja svemira i potrebu za osiguranjem veće sigurnosti astronauta na budućim misijama.

Temperatura 2760 stupnjeva Celzija

Druga svemirska letjelica Orion, koju su izgradili američka korporacija Lockheed Martin i  europski Airbus Defence and Space, ima svoje ime: Integrity. Posada je odabrala ime; astronauti su se složili da je glavna svrha misije donijeti nadu i mir ljudima na Zemlji.

Integritet je poboljšan u odnosu na vozilo misije Artemis-1, ali jedno važno poboljšanje je i dalje nedostajalo: toplinski štit modula. Ovaj štit štiti posadu od visokih temperatura koje se javljaju tijekom atmosferskog usporavanja pri povratku na Zemlju.

Misija  iz 2022. otkrila je da je Orionov toplinski štit pretrpio značajnija oštećenja nego što se očekivalo. Stoga su programeri morali redizajnirati dizajn, jer je ponovni ulazak u guste slojeve atmosfere jedan od najopasnijih trenutaka za astronaute. Performanse toplinskog štita još su važnije s obzirom na to da usporavanje nastaje zbog brzine bijega, kao što je slučaj tijekom lunarnih misija. Maksimalna temperatura doseže 2760 stupnjeva Celzija.