Ukrajinski državljanin Vladimir Z. uhićen je jučer ujutro u Puli zbog sumnje da je bio dio skupine odgovorne za sabotažu plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru 2022. godine, objavilo je njemačko Savezno državno odvjetništvo. Kako navode njemački tužitelji, hrvatska policija uhitila ga je na temelju naloga kojeg su izdala njemačka istražna tijela.

Osumnjičeni je, prema dosad poznatim informacijama, obučeni ronilac, a istražitelji vjeruju da je zajedno s drugim članovima skupine sudjelovao u postavljanju eksploziva na plinovode koji povezuju Rusiju i Njemačku. Eksplozije su potom teško oštetile infrastrukturu Sjevernog toka.

Kada se prijavio u turističkom objektu na Verudeli u Puli, njegovi stvarni podaci ili lažni dokumenti prošli su kroz sustav provjere. Budući da je njemački Europski uhidbeni nalog i dalje bio aktivan na razini cijele Europske unije, hrvatski MUP ga je odmah locirao i uspješno priveo. 

Zanimljivo je da je Ukrajinac uhićen u Hrvatskoj baš u vrijeme kada se o napadu na Sjeverni tok snima film u kojem glavne uloge tumače holivudski glumci Sean Penn i Adrien Brody. Snimanje je započelo u Zagrebu početkom kolovoza, nakon čega se prebacilo u - Pulu. Njemački pravni portal Legal Tribune Online (LTO), piše da je osumnjičeni Ukrajinac uhićen u Hrvatskoj upravo na setu holivudskog filma te da je bio angažiran na produkciji.

Naslov filma je 'Snake Island' (Otok zmija). Film režira američki filmaš Doug Liman, poznat po djelima kao što su 'Bourneov identitet' i 'Na rubu budućnosti'. Film je nadahnut događajima vezanim uz sabotažu plinovoda Sjeverni tok 2022. godine. Ranja filma prati tajni tim ukrajinskih ronilaca koji kreću u opasnu podvodnu misiju usred eskalacije napetosti između Rusije i Ukrajine.

A prava sabotaža Sjevernog toka dogodila se 26. rujna 2022. godine. Snažne podvodne eksplozije u Baltičkom moru, nedaleko od danskog otoka Bornholma, oštetile su tri od ukupno četiri cijevi plinovodnog sustava Nord Stream 1 i Nord Stream 2. Nakon eksplozija iz oštećenih cijevi počele su istjecati goleme količine plina, što je izazvalo jedno od najvećih zabilježenih pojedinačnih ispuštanja metana. Istodobno je otvorena međunarodna istraga o tome tko je izveo jednu od najdramatičnijih sabotaža europske energetske infrastrukture posljednjih desetljeća.

Ta sabotaža Rusiju je stajala desetke milijardi eura i učinila je ovisnom o plinovodu koji vodi kroz Ukrajinu.  Ruski je plin u međuvremenu uglavnom zamijenjen uvozom ukapljenog prirodnog plina: SAD su, recimo, utrostručile svoj udio na plinskom tržištu EU na 56,2 kubična kilometra prirodnog plina u 2023. - sa svega 18, 9 u 2021. - dok je Norveška porasla na 87,7 u 2023. - sa 79,5 u 2021. Prema podacima Gazproma i izračunima Reutersa, Rusija je isporučila ukupno oko 63,8 kubičnih kilometara plina u Europu različitim rutama 2022. Ta se količina smanjila za 55,6% 2023. -  znatno ispod godišnjih protoka do 180 kubičnih kilometara u razdoblju 2018.-2019. Na dan 27. rujna 2022. cijene plina u Europi porasle su za 12 posto nakon što se proširila vijest o oštećenim plinovodima, unatoč činjenici da Sjeverni tok 1 nije isporučivao plin još od kolovoza, a Sjeverni tok 2 nikada nije pušten u rad.

Put je prvo vodio do Moskve

Put do osumnjičenika koji je jučer uhićen u Puli bio je dug i pun pogrešnih tragova. Gotovo od trenutka eksplozija na Sjevernom toku trajale su polemike o tome tko je izveo sabotažu, a oko jednog od najosjetljivijih događaja europske energetske krize razvilo se nekoliko potpuno različitih teorija. Sjeverni tok, uostalom, nikada nije bio samo plinovod i energetski projekt, nego i važno geopolitičko pitanje između Rusije i Europe.

Neposredno nakon eksplozija sumnje su se ponajprije usmjerile prema Moskvi. Dio zapadnih dužnosnika, ukrajinskih vlasti i medija smatrao je mogućim da je Rusija namjerno oštetila vlastitu infrastrukturu kako bi dodatno destabilizirala europsko tržište energije, potaknula rast cijena plina i izazvala strah od nestašica. Spominjala se i mogućnost da je sabotaža trebala poslužiti kao upozorenje Europi.

Moskva je takve optužbe kategorički odbacivala te je zauzvrat tvrdila da iza eksplozija stoje zapadne zemlje. Sabotaža se dogodila u Baltičkom moru, izvan teritorijalnih voda država koje su vodile prve istrage, što je dodatno zakompliciralo potragu za odgovornima.

Pojavila su se dva imena

Kako su njemački, danski i švedski istražitelji mjesecima prikupljali i analizirali dokaze, smjer istrage postupno se mijenjao. Umjesto prema Rusiji, tragovi su sve snažnije počeli voditi prema skupini povezanoj s Ukrajinom.

Njemačko savezno tužiteljstvo s vremenom je identificiralo više ukrajinskih državljana za koje sumnja da su sudjelovali u operaciji. Među njima je Serhij K., bivši časnik ukrajinske vojske kojeg istražitelji smatraju jednim od organizatora i koordinatora akcije. Uhićen je u Italiji u kolovozu 2025. godine, nakon čega je izručen Njemačkoj.

Drugo važno ime u istrazi bio je Vladimir (ili Volodimir) Žuravljev, profesionalni ronilac i instruktor ronjenja. Njemački istražitelji sumnjaju da je bio među ljudima koji su izravno zaronili do plinovoda, na dubinu od približno 80 metara, te sudjelovali u postavljanju eksplozivnih naprava. Njemački istražitelji sumnjaju da je upravo on s još nekoliko osoba 6. rujna unajmio 15 metara dugu jedrilicu Andromeda u Hohe Düneu kod Rostocka, na sjeveru Njemačke. Zaputili su se u Christianso u Danskoj pa Sandhamn u Švedskoj i dalje u poljski Kolobrzeg gdje su pristali 20. rujna. Njihova pomorska ruta vodi točno preko tri lokacije na kojima je u noći na 26. rujna 2022. i kasnije navečer još jednom eksplodirao Sjeverni tok.

Prije toga Andromeda je vraćena u luku kod Rostocka izvan radnog vremena, a da osobe koje su ju unajmile uopće nisu podigle polog koji su ostavile. Cijelo vrijeme krstarenja gorivo i ostale potrepštine plaćali su gotovinom. Žurilo im se da napuste Njemačku i za sobom su ostavili tragove, na Andromedi su tako pronađeni tragovi DNA i čestica eksploziva HMX.  

Na jedrilici su njemački istražitelji pronašli tragove eksploziva HMX. Još se zove i oktogen, kemijskog naziva ciklotetramerilen-tetranitramin. To je superjak, brizantan eksploziv velike detonacijske brzine, koji zagrijavanjem do 330 °C snažno eksplodira. Koristi se u vojne svrhe, za protutenkovske rakete, primjerice.

Misterij jedrilice Andromeda

Sumnjivi kombi ukrajinskih registracija snimila je kamera za kontrolu brzine na njemačkom otoku Rügen, nedaleko od mjesta gdje su unajmili Andromedu. Istražitelji su utvrdili da kombi pripada ukrajinskoj tvrtki, a vozača su ispitali tijekom kasnijeg putovanja u Njemačku - posvjedočio je da je grupu ljudi iz Ukrajine odvezao u Njemačku i potom ih ponovno pokupio. Svjedoci tvrde da je na jedrilici bila skupina od pet osoba, četvorica istočnoeuropskih muškaraca i jedna žena. Druga dvojica osumnjičenika, muškarac i žena, također su ukrajinski državljani i zajedno vode tvrtku za ronjenje u Ukrajini s kojom je Žuravljev također povezan, pišu SZ i Die Zeit. Njih troje su instruktori za specijalizirano dubinsko ronjenje i ronjenje na olupinama te imaju dozvole za ronjenje s raznolikom specijaliziranom opremom.

Cijev Sjevernog toka 2 eksplodirala je u noći na 26. rujna jugoistočno od danskog otoka Bornholma, 17 sati kasnije Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 eksplodirali su na tri mjesta između Bornholma i Karlskrone. Eksplozije su se dogodile na dubini od gotovo 80 metara unutar gospodarskih zona Danske i Švedske, ali u međunarodnim vodama pa su švedski i danski sudovi odustali od istrage proglasivši se nenadležnima. Njemački istražitelji također su do tada već dobili obavještajne podatke iz "prijateljske zemlje" i imali su identitete potencijalnih osumnjičenika. A kad se vozač suočio sa slikama, izdvojio je baš Vladimira Žuravljeva. Službeni Kijev cijelo vrijeme tvrdi da nema nikakve veze s eksplozijom Sjevernoga toka. 

Ideja je rođena jedne pijane noći

No kako piše Wall Street Journal, nije baš tako. Njihov insajder kaže da je operacija stajala oko 300.000 dolara. 

- Uvijek se nasmijem kad čitam medijska nagađanja o nekoj golemoj operaciji koja uključuje tajne službe, podmornice, bespilotne letjelice i satelite. Ideja je nastala tijekom noći pune opijanja i čvrste odlučnosti šačice ljudi koji su imali hrabrosti riskirati svoje živote za vlastitu zemlju - rekao je dobro upućeni izvor Wall Street Journala. 

Sam Zelenski je, kaže, na početku odobrio cijelu operaciju, ali onda je za plan saznala CIA. No tadašnji šef oružanih snaga Valerij Zalužnij odlučio je ignorirati zahtjev za stopiranjem operacije, rekavši predsjedniku da je tim "otišao van radara".

- Rečeno mu je da je misija poput torpeda - jednom kada ga ispališ na neprijatelja, ne možeš ga zaustaviti, on samo ide dalje dok ne eksplodira - rekao je izvor za WSJ. 

Ukrajinci su na početku operacije upali u probleme zbog lošeg vremena, jedan od ronilaca ispustio je eksploziv na dno mora i razmišljali su čak o odustajanju. No oluja se smirila i nastavili su s planom. Ronioci su radili u parovima. WSJ piše kako je jedrilicu Andromeda unajmila poljska tvrtka koja je služila za paravan ukrajinskim obavještajncima. 

Bijeg iz Poljske i administrativni propust

Prema rekonstrukcijama Wall Street Journala i poljskih medija, Žuravljov je godinama živio relativno neupadljivim životom u Pruszkówu, gradu nedaleko od Varšave. Ondje je službeno radio na poslovima montaže klimatizacijskih i ventilacijskih sustava, dok se privatno bavio tehničkim ronjenjem i podučavao ronjenje na velikim dubinama.

Njemačko tužiteljstvo za njim je u lipnju 2024. izdalo europski uhidbeni nalog i poslalo ga poljskim vlastima, no Žuravljov tada nije priveden. Iako je Express u rujnu prošle godine pisao kako je Žuravljov uhićen u Poljskoj to se ipak nije dogodilo. Prema informacijama poljskog radija RMF FM, razlog je bio administrativni propust: poljska granična policija navodno nije na vrijeme unijela njegove podatke u nacionalni registar osoba za kojima je raspisana potraga.

Prema pisanju njemačkih medija i The Wall Street Journala, Žuravljev je početkom srpnja 2024. uspio napustiti Poljsku i vratiti se u Ukrajinu. Navodno je granicu prešao preko prijelaza Korczowa, i to u vozilu ukrajinskog vojnog atašea.

Taj je razvoj događaja dodatno zaoštrio odnose Berlina i Varšave. U dijelu njemačkih političkih i sigurnosnih krugova pojavile su se sumnje da poljske vlasti nisu učinile dovoljno kako bi osumnjičenika privele te da su možda svjesno odugovlačile s postupanjem po njemačkom nalogu. Poljski premijer Donald Tusk takve je kritike odlučno odbacio. Poručio je da pravi problem Sjevernog toka nije to što je plinovod uništen, nego činjenica da je uopće izgrađen. Na društvenim mrežama dodao je kako bi se oni koji su godinama zagovarali i podržavali taj projekt danas trebali ispričati i šutjeti.