Ne zaustavi li ga u realizaciji privatizacijskog plana trenutno kaotično političko nesuglasje unutar Vlade, premijer Tihomir Orešković mogao bi imati pravo na optimizam da će ostvariti cilj uprihodovanja 200 milijuna eura od državne imovine i smanjenje proračunskog deficita u ovoj godini. Njegova računica temelji se na nekoliko velikih tvrtki iz portfelja RH, za čiju se prodaju, barem u slučaju onih koje su na burzi, kao potencijalni kupci ponajprije nameću mirovinski fondovi.

To svakako vrijedi za državni udjel u Končaru, u kojemu su mirovinski fondovi mahom već prisutni kao dioničari i vjerojatno su, barem inicijalno, zainteresirani za pojačavanje vlasničkih pozicija. Uz pretpostavku da Vlada, kako se najavljuje, ponudi nešto više od 20 posto dionica Končara (oko 527.000 dionica) kojima upravlja CERP, uz trenutnu burzovnu cijenu, to bi državi donijelo oko 340 milijuna kuna.

U slučaju Sunčanog Hvara PTR Prime Tourist Resorts (Cyprus LMTD) nedavno je kroz nekoliko transakcija prijenosa dionica uključujući i Orcove došao u obvezu davanja javne ponude. Tromjesečni prosjek cijene te dionice na tržištu bio je 20 kuna, što znači da bi sa svojih 27 posto udjela država kroz taj postupak mogla utržiti oko 105 milijuna kuna, premda su prema dostupnim informacijama, u Vladi uvjereni da na toj dionici mogu postići višu cijenu.

Od tvrtki koje su prvotno izlistane kao kandidati za prodaju državnih udjela, najvrjednijih bi tržišno bilo 30-ak posto udjela u Croatia osiguranju, ali čini se da za prodaju tog paketa trenutno postoje neke tehničke prepreke pa on neće biti dio prve runde prodaje.

Takvih problema ne bi trebalo biti s malim udjelom u velikom Eutelsatu, čijim se dionicama trguje na Pariškoj burzi. Paket je država dobila u vlasništvo kroz proces sukcesije imovine bivše SFRJ i godinama ubirala solidnu dividendu s tog osnova, a u Vladi računaju da bi te dionice mogli utržiti relativno brzo, već kroz desetak dana i pritom očekuju prihod i do 220 milijuna kuna.

U HTP Korčuli država još uvijek ima gotovo četvrtinu ukupnog broja dionica, dok su većinski vlasnici Dalmacija hoteli s blizu 60-ak posto, iza kojih je FGS Prosperus. Jesu li oni i potencijalni interesenti za državni paket? Razmotrit će, kažu, tek imamo najavu. Uz njih kao potencijalne investitore i politički bi se lakše progurao plan da država izađe iz vlasničke strukture nekih društava.

U tijeku su, inače, i postupci prikupljanja obvezujućih ponuda za hotelska poduzeća Imperial Rab i za dubrovačke Hotele Maestral, za koje je lani CERP-u pristiglo 25 pisama namjere. Pitanje je koliko će i stvarnih ponuda u narednim tjednima pristići, no prema postavljenim minimalnim cijenama za njihove većinske dioničke pakete država bi mogla uprihoditi gotovo 370 milijuna kuna.

Uzmu li se, dakle, u obzir burzovne cijene ili one početne određene u natječajima za hotele, državi bi ove transakcije mogle donijeti oko 1,065 milijardi kuna, ne uključujući dionice Croatia osiguranja. Upravo od njihove prodaje, pak, pojedinačno bi se i ostvario najveći prihod, budući da je vrijednost preostalog paketa u državnom vlasništvu, prema gruboj procjeni, oko 630 milijuna kuna. Ukupno dakle, gotovo 1,7 milijardi kuna, piše Poslovni dnevnik.