Deutsche Bank je povećala gubitak na skoro 1,6 milijardi dolara i to samo tijekom jednog desetljeća zbog problematičnih investicija u lokalne obveznice koje je kupovala uoči financijske krize 2008. godine. Gubitak, o kojem nisu nikad prije izvijestili, predstavlja jedan od najvećih ulagačkih promašaja u bankarskom sektoru u posljednjih deset godina.

Deutsche Bank godinama nije željela smanjiti vrijednost tih obveznica i s njima povezanih derivata u knjigovodstvenoj dokumentaciji na razinu njihove stvarne tržišne vrijednosti. Nisu se obazirali ni na upozorenja koja su im sugerirali revizori.

Tijekom tog razdoblja banka je ulagačima priopćavala da su rezultati njezine unutarnje financijske kontrole izvrsni i da zarađuju na tržištima kapitala milijarde dolara bez da su postavili pitanje vrednovanja obveznica. Istovremeno, loša procjena imala je dugoročne posljedice na financije

Saga o problemima ulaganja u obveznice isplivala je kad se banka počela hrvati s posljedicama – smanjenjem profita, regulatornim novčanim kaznama, nepovjerenjem ulagača da će kapitalizirati svoje investicije i konkurencijom. Deutsche Bank prijavio je gubitke tri godine za redom – za 2015., 2016. i 2017.

Banke, naime imaju određenu slobodu u odlučivanju o tome kako vrednovati obveznice koje imaju u svojim knjigama, naročito kad je riječ o nelikvidnim ili onima s kojima je teško trgovati, pa tako mogu i odlučiti kad će zabilježiti na njima gubitke.

Deutsche Bank već je 2015. platila 55 milijuna dolara kazne Komisiji za vrijednosne papire i burze zbog lažnog prikazivanja financijskih izvješća i smanjivanja rizika na složene derivate u ukupnoj vrijednosti između 1,5 i 3,3 milijarde dolara. Ove nalaze Komisije Deutsche Bank nije ni priznala ni demantirala. Izjavili su da nisu ažurirali tržišnu vrijednost spornih transakcija jer su mislili da u tom trenutku ne postoji pouzdana metoda za njihovo vrednovanje na nelikvidnim tržištima, budući da je bila kriza.

Godine 2007. Deutsche Bank je kupila portfelj od 500 općinskih obveznica vrijedan oko 7,8 milijardi dolara kojima se financiralo škole u Kaliforniji, javne radove u Puerto Ricu i transportne projekte u New Jerseyu. Obveznice su osigurali kod specijaliziranih osiguravatelja kako bi se banka zaštitila od gubitaka.

Zatim je došlo do financijske krize, što je izazvalo zabrinutost oko toga hoće li općine ispuniti svoje obveze vezane uz obveznice - i jesu li osiguravatelji dovoljno jaki da pokriju potencijalne gubitke.

Godinu dana kasnije, 26. ožujka 2008. Deutsche Bank se dodatno osigurala kod Omaha Berkshire Hathaway Inc. u vlasništvu Warrena Buffetta, koji je pristao osigurati obveznice od neipsunjavanja obveza, u složenoj transakciji koja je uključila i derivate pod nazivom swap kreditno zaduženje. DB je unaprijed platila 140.000.000 dolara za ovo osiguranje. Unutar banke, cijelo ulaganje u obveznice postalo je poznato kao "Berkshire trade".

Tri godine kasnije, neki su menadžeri Deutsche Banka počeli dovoditi u pitanje procjene banke o obveznicama i derivatima. Do kraja 2011. godine banka je izdvojila nešto više od 115 milijuna dolara za pokriće potencijalnih gubitaka.

Mač za pohlepne Banke, Apple, FB, Google... Ona ih je oderala za milijarde

Otprilike u to vrijeme, financijski revizori Deutsche Bank iz revizorske kuće KPMG LLP postavili su pitanja o tome je li banka izdvojila dovoljne rezerve za pozicije obveznica, tvrde oni koji su sudjelovali u tim razgovorima. U prosincu 2011. godine, menadžeri Deutsche Bank umirili su KPMG, dijelom kroz Bijelu knjigu na 14 stranica. Njome su izvijestili javnost da banka pažljivo ispituje tržišta i procjenjuje vjerojatnosti oporavka i eventualnog neplaćanja izdavatelja obveznica. Glasnogovornik revizorske kuće KPMG nije to želio komentirati za Wall Street Journal.

Unutar nekoliko mjeseci, rasprave o procjeni potaknule su internu bankovnu istragu. Dio rukovoditelja smislio je “Project Marla”, plan za reklasificiranje ulaganja u obveznice. Prema tom planu banka bi portfelj obveznica izvukla iz knjige trgovanja i preknjižila ih u zajmove i potraživanja. Pravni i računovodstveni stručnjaci osujetili su ovaj plan.

U jesen 2012., procjena Deutsche Bank o drugim općinskim obveznicama osiguranih kod Berkshirea, ukazala je da je procjena banke bila pogrešna. Banka je povećala rezerve na oko 161 milijun dolara na kraju godine. Krajem te godine Deutsche Bank je predstavio tzv. Lošu banku, koju je nazvao 'Odjelom za izvanredne operacije', kako bi smanjila ili prodala sve problematične transakcije. Loša banka je preuzela svu imovinu koja se teško prodavala na tržištu, uključujući i kasino Cosmopolitan Las Vegas. Ulaganje u općinske obveznica sad je bilo na jednom mjestu.

Ideja je bila zaštititi poslovanje banke prodajom ili smanjenjem rizika od imovine koja je usisavala kapital i druge resurse, od kojih nije bilo dovoljno profita da bi opravdali ulaganja. Loša banka trebala je dati ulagačima veću transparentnost u vezi s neželjenom imovinom. Čelni ljudi nadali su se da će tako ulagače uvjeriti da banka smanjuje rizik i repozicionira se za novo razdoblje strože regulatorne kontrole.

U travnju 2013. Deutsche Bank je izdala novi krug dionica, prikupivši 3,3 milijarde dolara, ali se i dalje povećavala zabrinutost zbog portfelja lokalnih obveznica. U lipnju Berkshire Hathaway izračunao je da kreditno zaduženje po obveznicama vrijedi milijardu dolara manje nego što je to procijenila banka.

Dinamični vođa Žele ga milijarderi: Boris je najtraženiji bankar na svijetu

U 2014. godini Deutsche Bank prodala je još 9,6 milijardi dolara novih dionica. Unutarnje procjene gubitaka od ulaganja u općinske obveznice porasle su, pa su opet povećali rezerve za pokrivanje eventualnih gubitaka na 620 milijuna dolara. Godinu dana kasnije te su rezerve već iznosile 813 milijuna dolara.

Početkom 2016. godine ta je brojka porasla na više od milijardu dolara, a čak i tada neki su menadžeri upozoravali čelnike Deutsche Banka da to neće biti dovoljno. I nije bilo.

Početkom 2017. godine DB je ponovno iskoristila tržište dionica, zaradivši od prodaje devet milijardi dolara. Kasnije te godine, otvorena je interna istraga o tome jesu li zapravo zavaravali zavarali investitore. U travnju 2018. nadzorni odbor Deutsche Bank otpustio je Johna Cryana, dugogodišnjeg prvog čovjeka banke. Banka nikada nije javno objavila točni opseg trgovine obveznicama kao ni opseg svojih gubitaka.