U posljednjih 20-ak godina Hrvatska njeguje i više nego prijateljske odnose s arapskim zemljama. Ne samo da je naša obala primamljiva za odmor nekima od najbogatijih ljudi na svijetu, nego im je zanimljiva i za sklapanje poslova i investicije.

Među prvim državnicima koji su primili delegaciju iz bogatog Katara, bio je bivši predsjednik Stjepan Mesić. On je još 2002. godine primio skupinu poslovnih ljudi koji su htjeli ulagati u Hrvatsku, no tadašnja vlada i ministarstva stopirala su pregovore i unatoč srdačnim odnosima emira i našeg predsjednika, od poslova nije bilo ništa. Visoki državnički posjet ponovio se 2009. Ovaj put u Hrvatsku je stigao katarski emir Sheikh Hamad bin Khalifa Al-Thani, a primio ga je i tadašnji premijer Ivo Sanader.

Susreli su se u Zagrebu, u travnju, samo tri mjeseca prije no što je Sanader podnio ostavku. Uz Al-Thanija je u Zagreb tad doputovala i njegova druga od tri supruge, ali puno važnija za hrvatsku ekonomiju bila je činjenica da su u pratnji šeika stigli i katarski ministar financija i ekonomije, zatim ministar za energiju i industriju, te ministar poslovanja i trgovine, te ministar za međunarodnu suradnju.

Tema razgovora bila je gradnja LNG terminala, a emir je rekao da imaju ponude za izgradnju ovih postrojenja iz više europskih zemalja, no ne žele na njih odgovoriti dok ne dobiju jasan odgovor od hrvatske strane i da u ovoj njihovoj ponudi Hrvatska ima prednost. Naravno, emir se s bivšim premijerom nije uspio ništa dogovoriti iako je već tada Al-Thani spominjao investiranje u hrvatska brodogradilišta koja su, prema njegovom prijedlogu, trebala graditi brodove za transport ukapljenog plina, a jako je bio zainteresiran za gradnju terminala ukapljenog plina u Omišlju i Pločama.

Nakon propalog posjeta, u Katar je 2012. godine poletjela hrvatska moćna političko-gospodarska delegacija predvođena tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem. Vjerovalo se kako će oni obnoviti razgovore o katarskim investicijama u Hrvatsku, od kojih je kapitalna trebala biti upravo izgradnja LNG-a na Krku. Ni tad se nije dogodilo ništa, i nismo uspjeli uvjeriti katarskog šeika da nam da novce.

Kad već nisu mogli sklapati poslove, katarski emir odlučio je da će u Hrvatsku dolaziti ljetovati. Tako je 2015. plovio Jadranom na svojoj 124 metra dugoj jahti 'Katara' i obišao je tog ljeta cijelu obalu – od Lokruma i Dubrovnika preko Korčule, do Zadra i Šibenika. Kako se pisalo, Katara je šeika koštala 300 milijuna dolara i jedna je od 14 najvećih privatnih jahti na svijetu. Dakle samo njegova jahta vrijedi više od LNG terminala i broda za prijevoz ukapljenog plina zajedno. Nije ni čudno jer se bogatstvo obitelji Al-Thani procjenjuje na oko 2,5 milijardi dolara. U to vrijeme Hamad bin Khalifa Al-Thani već je dvije godine bio u mirovini i vlast je prepustio svom nasljedniku, sinu Tamim bin Hamad Al-Thaniju.

Inače, godine 2012. hrvatsku je obalu u svojoj jahti obilazio još jedan šeik. Ovaj put to je bio saudijski biznismen Nasser al-Rashid. Jadranom je plovio u lipnju na svojoj 'Lady Mouri' i nije imao nikakvih poslovnih namjera.

No, dvije godine kasnije – 2014. godine, u Hrvatsku je došao njegov sunarodnjak ijedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Unuk prvog saudijskog kralja, princ Alwaleed bin Talal bin Abdulaziz al-Saud proveo je nekoliko dana u Zagrebu. Zakupio je kat najluksuznijeg hotela Esplanade, a gradom se čak vozio i na biciklu. Posjetio je Medvednicu, prošetao Jarunom gdje su mu upriličili picnic i rekao da je Hrvatska prekrasna. Čovjek čije se bogatstvo prema Forbesu, procjenjuje na oko 19 milijardi dolara, posjetio je i Ivu Josipovića i Milana Bandića, a interesirao se za kupovinu hrvatskih pištolja i vojne opreme.

Godine 2017. i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na Pantovčaku je ugostila njegovo visočanstvo šeika Zayeda Al Nahyania, ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje Ujedinjenih Arapskih Emirata. Bin Zayed susreo se i s potpredsjednicom vlade Marijom Pejčinović Burić i premijerom Andrejom Plenkovićem, a potpisali su ugovor između dviju Vlada o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak.

Nakon službenog posjeta bin Zayed odlučio je iskoristiti priliku i opustiti se na Jadranu. Plovio je uz našu obalu u jahti 'Pelorus', koja je nekoć pripadala ruskom oligarhu Romanu Abramoviću. Uz njih je plovio i pomoćni brod na kojem je bila oprema za zabavu – gliseri, skuteri i nekoliko Ferrarija, Mercedesa i Porschea. Zaustavili su se na Zrću i noću partijali u klubovima.

Samo desetak dana prije Zayeda u Hrvatskoj je bio i Hussain Sajwani, četvrti najbogatiji arapski šeik. Imovina Hussaina Sajwanija, vlasnika investicijske tvrtke DAMAC iz Dubaija, procjenjuje se na ukupno 4,3 milijardi USD. I on se sastao s hrvatskom predsjednicom.

"Jako smo uzbuđeni jer mislimo da je hrvatska obala prekrasna. Vozio sam se helikopterom iznad Dalmacije danas i mislim da prekrasna, nadnaravna ljepota", tvrdi Sajwani. Njegov posjet bio je tek uvod u razgovore za investiranje u Hrvatsku. Inače njegova tvrtka "DAMAC je poznata po tome da kupcima svojih stanova, kao bonus poklanja najnoviji Lamborghini ili BMW. Osim u arapskim zemljama, gradi i u Velikoj Britaniji i planira novo širenje", saznalo se tada.

Konačno i prošle godine predsjednica Grabar-Kitarović primila je katarskog emira nasljednika. U studenom prošle godine u Zagreb je doputovao Hamadov sin, Tamim bin Hamad Al-Thani. Uzvratio je njezin posjet Dohi u kojoj je naša predsjednica bila u travnju 2017. I ovaj put Tamim bin Hamad Al-Thani rekao je da je zainteresiran za izgradnju LNG terminala u Omišlju, budući da su netom prije toga bili otvorili najveće plinsko polje na svijetu u iransko-katarskom suvlasništvu.

Konačno, početkom ove godine saznali smo da od spašavanja hrvatskih brodogradilišta neće biti ništa, niti će se u njima graditi brod za prijevoz ukapljenog plina. Isto tako, Katar neće investirati u gradnju LNG terminala, jedan takav izgradili su u međuvremenu u Italiji, ali je Vlada premijera Plenkovića početkom godine donijela odluku o financiranju prve faze LNG-a na Krku, a cijeli projekt koštat će 234.000.000 dolara. Od toga će izgradnja broda za prijevoz ukapljenog plina koštati 160.000.000 dolara, ali se ne zna tko će taj brod izgraditi. Od Europske komisije dobili smo bespovratnih oko 100.000.000 i to je konačno rješenje.

No, ako već nisu drugi, izgleda da će Milan Bandić biti prvi koji će realizirati milijarde vrijednu investiciju s Bliskog istoka. Njegov grandiozni plan o zagrebačkom Manhattanu trebao bi ostvariti šeik Mohamedom Alabbarom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i jedan je od pet najbogatijih ljudi na Bliskom istoku, prema procjenama Forbesa iz 2018. godine. Kako je pisao Express, potekao je iz vrlo siromašne obitelji. 

"Da, definitivno sam bio najsiromašniji u razredu - i ponosan sam na to", rekao je također za Forbes, koji ga je 2018. godine svrstao među pet najbogatijih ljudi na Bliskom istoku. Mohamed je diplomirao na sveučilištu u Seattleu financije i poslovnu administraciju, ali je želio više. Nakon 25 godina u Abu Dhabiju, postao je direktor Al Khaleej Investmentsa u Singapuru.

Najvažnije poglavlje u njegovom poslovnom životu počelo je 1997. godine kad je osnovao tvrtku koja je u međuvremenu postala najveća agencija za nekretnine - Emaar Properties. “Imao sam predosjećaj da će naš grad rasti i počeo sam svoj prvi projekt vrijedan oko 15 milijardi dirhama (oko 36 milijuna eura) - Dubai Marina. Nisam imao ni iskustva, ni znanja, ali sam imao puno ljubavi i strasti za učenjem", kaže Mohamed Alabbar.

Razvoj Dubai Centra bio je sljedeći projekt Emaar Propertiesa koji je uključivao Dubai Mall i Burj Khalifu. Izgradnja Burj Khalifa započela je 2004. godine i nastavljena je unatoč financijskoj krizi koja je zaustavila mnoge takve mega-projekte u periodu između 2007. i 2010. godine. Ipak, 2010. godine otvoren je Burj Khalifa - najviši neboder na svijetu, visok 828 metara. Kroz Dubai Mall samo je prošle godine protutnjalo oko 65.000.000 posjetitelja. Kako je rekao u razgovoru za Forbes:"Osobno, uvijek želim raditi najveći i najviši neboder, ali želim i maksimalno zaraditi." Slično kao i naš gradonačelnik.