Tvrtka koja prije samo pet godina nije ni postojala danas vrijedi više od mnogih najvećih svjetskih korporacija. Američki Anthropic, tvorac popularnog sustava umjetne inteligencije Claude i jedan od najvažnijih konkurenata OpenAI-ju, u četvrtak 19. studenoga izlazi na burzu Nasdaq, a njegova procijenjena vrijednost dosegnula je nevjerojatnih 1500 milijardi dolara. Riječ je o jednom od najiščekivanijih događaja na Wall Streetu, ali i o svojevrsnom ispitu za čitavu industriju umjetne inteligencije, u koju su posljednjih godina uložene stotine milijardi dolara.
Kako piše BBC, Anthropic je cijenu dionice odredio na 83 dolara, više od prvotno planiranog raspona između 70 i 78 dolara. Razlog je golema potražnja ulagača koji očito vjeruju da je umjetna inteligencija tek na početku svojeg gospodarskog uspona. Kompanija bi nakon izlaska na burzu trebala pripadati skupini najvrjednijih američkih tehnoloških poduzeća, rame uz rame s kompanijama koje desetljećima dominiraju svjetskim tržištem. No razmjeri ovog izlaska na burzu još su impresivniji kada se pogleda koliko je novca Anthropic uspio prikupiti. Prema podacima Reutersa, prodajom približno 980 milijuna dionica po cijeni od 83 dolara kompanija je prikupila oko 81,3 milijarde dolara, čime je ostvarila najveću inicijalnu javnu ponudu dionica, odnosno IPO, u povijesti. Dosadašnje granice na financijskim tržištima time su pomaknute, a Anthropic je postao prva velika kompanija koja razvija najnaprednije modele generativne umjetne inteligencije i čijim će se dionicama javno trgovati.
Od startupa do tehnološkog diva
Iza spektakularnog uspona Anthropica krije se i priča o nezadovoljstvu unutar OpenAI-ja, kompanije koja je svijetu donijela ChatGPT. Sve je, zapravo, počelo jednim telefonskim pozivom u studenome 2020. godine. Daniela Amodei, tada zadužena za sigurnost i politiku u OpenAI-ju, nazvala je prijatelja kako bi zatražila savjet. Ona i njezin brat Dario, koji je također radio u kompaniji, sve su više sumnjali u način na koji se razvija umjetna inteligencija i u to pridaje li se dovoljno pozornosti njezinoj sigurnosti. Prijateljev odgovor bio je kratak i odlučan. Rekao joj je da zapravo već zna što mora učiniti i da joj njegov savjet nije potreban. Daniela je ubrzo napustila OpenAI, zajedno s bratom i skupinom kolega. Osnovali su Anthropic, kompaniju koja će u samo nekoliko godina postati jedan od najvećih konkurenata njihovu bivšem poslodavcu.
Najpoznatiji proizvod Anthropica je Claude, sustav umjetne inteligencije koji može pisati, analizirati dokumente, programirati, obrađivati velike količine informacija i pomagati u poslovnim procesima. Iako se u javnosti najčešće uspoređuje s ChatGPT-jem, Anthropic je posebno snažnu poziciju izgradio među poslovnim korisnicima. Kompanije sve više koriste njegove modele za automatizaciju poslova, razvoj softvera i analizu podataka. Upravo je poslovno tržište jedan od glavnih razloga zbog kojih ulagači vjeruju u budućnost Anthropica. Umjetna inteligencija više nije samo tehnološka zanimljivost koju milijuni ljudi koriste za svakodnevna pitanja. Postaje infrastruktura na kojoj se grade novi poslovni modeli, a tehnološke kompanije vjeruju da će u budućnosti gotovo svaka velika organizacija plaćati neku vrstu usluge temeljene na umjetnoj inteligenciji. Financijski podaci pokazuju koliko se brzo Anthropic širi. Prema dokumentima koje je kompanija dostavila američkom regulatoru tržišta kapitala, njezini prihodi 2023. iznosili su tek 41 milijun dolara. Godinu kasnije narasli su na 386 milijuna, a 2025. dosegnuli približno 4,6 milijardi dolara. Samo u prvih devet mjeseci 2026. kompanija je prijavila 33,2 milijarde dolara prihoda. Takav rast rijetko se viđa čak i u tehnološkoj industriji.
Rekordna ulaganja i golemi rizici
Međutim, visoki prihodi ne znače nužno i visoku dobit. Razvoj umjetne inteligencije zahtijeva goleme računalne kapacitete, najmodernije čipove, podatkovne centre i električnu energiju. Kompanije se međusobno natječu u gradnji sve snažnijih modela, a svaka nova generacija tehnologije može zahtijevati nova ulaganja vrijedna milijarde dolara. Prema Reutersu, Anthropic je samo u prvoj polovici 2026. potrošio gotovo devet milijardi dolara na računalne kapacitete i infrastrukturu, gotovo četiri puta više nego godinu ranije. Takvi troškovi pokazuju zašto tržište umjetne inteligencije istodobno privlači ulagače i izaziva zabrinutost. Rast je iznimno brz, ali za održavanje tehnološke prednosti potrebno je neprestano ulagati sve veće iznose.
Posebno je zanimljivo što se Anthropic na burzi pojavljuje u trenutku kada se sve češće postavlja pitanje je li svijet zahvatila nova tehnološka investicijska groznica. Usporedbe s internetskim balonom s kraja devedesetih godina postale su neizbježne. Tada su investitori ulagali goleme svote u kompanije za koje se vjerovalo da će promijeniti svijet, a mnoge od njih nikada nisu uspjele ostvariti očekivanu zaradu. Razlika je u tome što današnje velike kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju već ostvaruju znatne prihode. No ostaje otvoreno pitanje opravdava li njihova brzina rasta tržišne procjene koje dosežu tisuće milijardi dolara.
Financial Times navodi da će ulagači posebno pozorno pratiti prve dane trgovanja Anthropicovim dionicama. Njihova cijena mogla bi postati važan pokazatelj raspoloženja prema čitavom sektoru umjetne inteligencije. Ako dionice snažno porastu, to bi moglo dodatno ohrabriti ulaganja. Ako početni entuzijazam splasne, tržište bi moglo početi ozbiljnije preispitivati očekivanja od industrije.
Anthropicov izlazak na burzu posebno je važan i za ostale velike igrače. Među njima je OpenAI, čiji ChatGPT ostaje jedan od najprepoznatljivijih proizvoda generativne umjetne inteligencije. Burzovna vrijednost Anthropica prvi put pruža javno tržišno mjerilo za procjenu kompanije koja se gotovo isključivo bavi razvojem naprednih AI modela. Ipak, konkurencija se zaoštrava. Google razvija vlastite modele Gemini, OpenAI nastavlja ulagati u nove generacije svojih sustava, a Meta, Microsoft i niz drugih kompanija nastoje zauzeti što veći dio tržišta. Istodobno proizvođači čipova i podatkovnih centara ulažu goleme iznose kako bi zadovoljili potražnju za računalnom snagom.
U toj utrci Anthropic se pokušava predstaviti kao kompanija koja može istodobno razvijati iznimno sposobne sustave i zadržati naglasak na sigurnosti umjetne inteligencije. Međutim, financijska tržišta od njega sada očekuju nešto više od tehnoloških obećanja. Morat će pokazati da može održati golem rast prihoda, kontrolirati troškove i s vremenom ostvarivati održivu dobit.
Kako ističe BBC, potražnja za dionicama Anthropica pokazuje koliko su velika očekivanja od umjetne inteligencije. Kompanija koja je osnovana prije samo pet godina dosegnula je tržišnu vrijednost o kakvoj su donedavno mogle sanjati samo najveće svjetske korporacije. No ono što se događa na Wall Streetu nije samo priča o jednoj tehnološkoj kompaniji. To je i velika oklada na budućnost svjetskog gospodarstva. Ulagači danas izdvajaju desetke milijardi dolara vjerujući da će umjetna inteligencija promijeniti način na koji ljudi rade, proizvode, komuniciraju i posluju.
Je li umjetna inteligencija novi financijski balon?
BBC upozorava da se Anthropicov izlazak na burzu događa u iznimno osjetljivom trenutku za tehnološku industriju. Nakon godina gotovo neograničenog optimizma, kada se umjetna inteligencija uspoređivala s izumom električne energije, automobila ili interneta, investitori su počeli postavljati neugodna pitanja. Dionice kompanija CoreWeave i Nebius, koje osiguravaju računalnu infrastrukturu potrebnu za rad umjetne inteligencije, izgubile su približno polovicu vrijednosti. Čak je i Nvidia, jedan od najvećih dobitnika AI revolucije, izgubila oko 30 posto vrijednosti dionica u odnosu na vrhunac, što predstavlja pad tržišne kapitalizacije od približno 2000 milijardi dolara.
Glavni problem nije u tome što umjetna inteligencija ne funkcionira, nego u njezinoj ekonomici. Gary Marcus, profesor emeritus Sveučilišta New York i jedan od poznatijih kritičara nekontroliranog razvoja AI-ja, smatra da je industrija već zahvaćena financijskim balonom. Njegov argument je jednostavan: kako sve više kompanija razvija slične modele, umjetna inteligencija postupno postaje široko dostupna roba, a konkurencija će neizbježno smanjivati cijene. Time će biti sve teže opravdavati astronomske iznose koje kompanije ulažu u razvoj tehnologije. Posebnu zabrinutost izaziva način na koji novac kruži unutar industrije. Prema BBC-jevoj analizi, približno četvrtina Anthropicovih prihoda dolazi od relativno malog broja kompanija, među kojima su Google i Amazon, dok se oko dvije trećine prihoda ostvaruje na američkom tržištu. Istodobno Anthropic od velikih tehnoloških kompanija kupuje ili unajmljuje računalne kapacitete vrijedne stotine milijardi dolara. Neke od tih kompanija istodobno su njegovi investitori, dobavljači i kupci. Kritičari upozoravaju da takvi odnosi mogu stvoriti iskrivljenu sliku stvarne tržišne potražnje i održivosti poslovanja.
Pobuna protiv podatkovnih centara
Rastući otpor umjetnoj inteligenciji nije ograničen na financijska tržišta. U Sjedinjenim Državama sve više lokalnih zajednica prosvjeduje protiv gradnje golemih podatkovnih centara zbog njihove potrošnje električne energije i vode. Strah od gubitka milijuna radnih mjesta dodatno je pojačao nezadovoljstvo. Kako navodi BBC, protivljenje izgradnji novih podatkovnih centara postalo je i političko pitanje na nedavnim američkim izborima za Kongres. Pojedine lokalne vlasti već su uvele privremene zabrane novih projekata, a kandidati koji su se otvoreno protivili širenju takve infrastrukture ostvarili su izborne pobjede.
Unatoč svemu tome, zanimanje za Anthropicove dionice iznimno je veliko. Eileen Burbidge, osnivačica investicijske tvrtke Passion Capital, ne vjeruje da je AI balon pred neposrednim pucanjem. Smatra da bi uspješan izlazak Anthropica na burzu mogao ponovno potaknuti val ulaganja. Fiona Cincotta, tržišna analitičarka, naglašava da će burzovna vrijednost Anthropica postati važan pokazatelj prema kojem će investitori procjenjivati i druge kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju.
Jedan od najvećih paradoksa cijele priče upravo je Dario Amodei. Čovjek koji upozorava da bi umjetna inteligencija mogla ugroziti milijune radnih mjesta, omogućiti masovni nadzor i stvoriti biološke sigurnosne prijetnje danas vodi kompaniju čiji se poslovni uspjeh temelji na razvoju sve moćnijih AI sustava. Amodei je u više navrata upozoravao da bi sposobnosti takvih modela mogle rasti brže od mogućnosti ljudi da ih nadziru. Kritičari mu, međutim, zamjeraju da se Anthropic i sam natječe u ubrzanom razvoju novih modela, unatoč njegovim upozorenjima o opasnostima te tehnologije.
U konačnici, pitanje koje se postavlja nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti svijet. Većina analitičara smatra da hoće. Pitanje je hoće li kompanije koje danas vrijede stotine i tisuće milijardi dolara uspjeti ostvariti dovoljno veliku dobit da opravdaju očekivanja investitora. Povijest tehnoloških revolucija pokazuje da nove tehnologije mogu potpuno promijeniti gospodarstvo, a da pritom mnoge kompanije koje su ih prve razvijale propadnu. Anthropicov izlazak na burzu mogao bi označiti početak novog razdoblja ubrzanog rasta industrije, ali i trenutak kada su očekivanja od umjetne inteligencije dosegnula svoj vrhunac.