Događa nam se isto što smo doživjeli 2008. Snažan rast cijena nekretnina, rast proračuna koji je puno veći u odnosu na gospodarski rast, snažan rast privatnog duga... Čekaju nas nove blokade računa građana. ‘Mali ljudi’ će opet nastradati.

Predviđa to Hrvatskoj bivši ministar financija Boris Lalovac. Nakon niza ekonomista, sad i zagrebački Ekonomski institut upozorava da gospodarstvo usporava. CEIZ indeks, koji na mjesečnoj razini prati poslovni ciklus i stanje u gospodarstvu, u prosincu 2018. pao je za -0,9 bodova.Lalovac kaže:

"Naš okidač je pad izvoza u Italiji i Njemačkoj. Kriva je struktura ekonomije kakvu imamo. Hrvatska se koncentrirala na sezonski turizam i dnevno rentanje nekretnina i na obali i u metropoli. Ne možemo svi od rente živjeti, to je lažna iluzija u jednoj nestabilnoj Europi migranata. Kod nas gripa izazove kolaps zdravstvenog sustava, a mi se bavimo nabavkom zrakoplova i strategijom sigurnosti", kaže Lalovac. Ekonomist Zdeslav Šantić je malo pozitivniji pa kaže kako će doći do blagoga gospodarskog pada.

"Prerano je govoriti da će se ponoviti 2008. Na početku smo godine u kojoj se pokazalo da su izgledi za globalno gospodarstvo lošiji nego što su bili lani u isto vrijeme. Tome pridonosi trgovinski rat između SAD-a i Kine, usporava se rast najvećih gospodarstava svijeta. Građani u 2019. neće osjetiti pogoršanja, a dok je tako trebaju paziti kako ulažu i kako se zadužuju zbog pada koji može uslijediti, no ne bih to nazvao krizom." 

A evo kako stoje stvari u SAD-u. Unatoč snažnoj ekonomiji i niskoj stopi nezaposlenosti, postoji jedan egzaktni podatak koji upućuje na krizu, prenosi Washington Post izvještaj Savezne banke za federalne rezerve u New Yorku. Crveno svjetlo upalio je podatak da čak 7.000.000 Amerikanaca kasni 90 dana u otplati kredita za automobile. To samo govori da mnogi Amerikanci muku muče s plaćanjem računa.

"Značajan i rastući broj kreditnih obveznika tvrdi da nisu imali koristi od jakog tržišta rada", piše u izvještaju Savezne banke.

Auto kredit je na listi prioriteta u kućnim budžetima jer mnogi bez automobila ne mogu ni otići na posao. To znači da radnička klasa nema odgovarajuće prihode. A posljedično, to znači da bi mnogi od njih mogli ostati bez automobila zbog kašnjenja u otplati.

A nenaplativi krediti? Švicarac se ne može ponoviti, ali ako dođe do recesije...

Na kraju 2018. godine bilo je više od milijun "problematičnih kreditnih dužnika" nego što je to bilo 2010., kad je nezaposlenost bila oko 10 posto. Danas je nezaposlenost u Americi oko 4 posto, otvaraju se nova radna mjesta, ali svejedno ljudi ne mogu otplaćivati auto-kredite. Najviše ih je u dobi ispod 30 godina, jer mnogi od njih istovremeno još uvijek otplaćuju i studentske kredite.

Posljednjih nekoliko godina povećao se značajno broj auto-kredita i dosegnuo je rekordnu razinu iz 2016. godine kad je u SAD-u prodano 17,5 milijuna vozila.

Udio neredovitih platiša koji zaostaju po tri ili više mjeseci u otplati, dosegnuo je vrhunac krajem 2010. godine, kad ih je bilo čak 5,3 posto. Danas je taj udio nešto niži, i iznosi 4,5 posto, ali je i znatno veći broj onih koji su kupili automobil na otplatu. Ekonomisti su ipak zabrinuti jer je broj ljudi koji su pogođeni lošom imovinskom situacijom sada daleko veći a njihov broj se neprekidno povećava od 2016. iako je više zaposlenih nego prije.

Problem je i što kupci uzimaju skupe kredite od raznih tvrtki koje se bave auto-financiranjem, iako najjeftinije kredite i dalje nude tradicionalne banke i kreditne zadruge.

Nakon financijske krize, vlada je stavila velika ograničenja na hipoteke kako bi otežala dobivanje stambenih kredita onima koji ne bi mogli uredno otplaćivati rate kredita, no takva ograničenja ne postoje kad je riječ o auto-kreditima.

"Predatorska praksa davanja kredita pod nemogućim uvjetima i potreba za prijevoznim sredstvom dovodi mnoge u bezizlaznu situaciju i dužničko ropstvo", kaže Faye Park, predsjednik američke Grupe za istraživanje javnog interesa, koja se zalaže za zaštitu potrošača.

Plijenidba automobila je brz proces zahvajljujući novim tehnologijama i zakonima koji vrijede u mnogim državama. To ide tako daleko da su neki u vozila kupljena na kredit čak instalirali uređaje koji sprečavaju pokretanje motora ukoliko dužnik propusti plaćanje rate. Također, automobili se geo-lociraju i vučne službe ga jednostavno odvoze prodavatelju.

Bivši ministar Građani opet tonu: Cvjeta posao utjerivačima dugova

"Mnogo je lakše vratiti vozilo nego zaplijeniti kuću", kažu stručnjaci i upozoravaju da se kreditori služe vrlo lukavim taktikama da privuku kupce. Produžuju rokove otplate i pokušavaju prikazati kredite vrlo pristupačnima.

Ipak, neplaćanje auto-kredita neće sigurno dovesti do takve krize kao što se to dogodilo s hipotekarnim kreditima na nekretnine koji su uzrokovali financijsku krizu prije desetak godina. Vrijednost ukupno odobrenih kredita za automobile ovog trena iznosi oko trilijun dolara, dok je iznos hipotekarnih kredita oko 900 milijardi dolara. Osim toga, prosječni auto-kredit je oko 35.000 dolara, dok se za stambene kredite podiže između 10 i 20 puta više.