Nekoliko se bitnih i važnih pitanja za financijsku stabilnost otvara u 2019. Prvo, je li se pred nama eksplozija "balona" privatnog duga građana Republike Hrvatske? Drugo, nastaje li pred našim očima, te očima države i regulatora, novi problem i jako sličan onim pogibeljnim kreditima u švicarskim francima? Prema podacima iz Biltena br. 248, kojeg redovito i pouzdano objavljuje Hrvatska narodna banka, na kraju 2017. iznos gotovinskih nenamjenskih kredita iznosio je 42,9 milijarde kuna.
Godinu dana kasnije, u studenom 2018., narastao je na 47,9 milijarde. Skok je to od pet milijardi. Ima još... Podatak iz istog Biltena HNB-a otkriva da je, u posljednjih nekoliko godina, odobreno preko osam milijardi kuna gotovinski nenamjenski kredita. Kad se gleda valutna struktura istih kredita, značajna promjena dogodila se kod kunskih kredita bez valutne klauzule koji su u istom razdoblju povećali udio sa 18,6 milijardi na 34,4 milijarde kuna.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je javnost da se u pozadini nešto događa, ali reakcija države i Hrvatske narodne banke za sada nema. Situacija se, kažu, promatra. Isto tako se "samo promatra" kako financijske institucije, iz svojih bilanci, prodaju potraživanja. Time problem krajnje naplate prepuštaju raznim agencijama za utjerivanje dugova. U tome ne bi bilo ništa upitno da ti iznosi nisu tako narasli pa se time razvija potpuno novo tržište.
Umjesto otvaranja novih radnih mjesta u hrvatskoj industriji, otvaraju se radna mjesta utjerivača dugova. A posao jednostavno cvjeta. To potvrđuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Od početka gospodarskog oporavka, točnije od 2015. do polovice prošle godine, financijske institucije prodale su različitim tvrtkama za utjerivanje dugova golemih 18,3 milijarde kuna duga. Usput, nemamo podatke za zadnjih šest mjeseci 2018., ali ta bi ta nevjerojatna brojka mogla biti još i veća.
Transakcije nenaplativih dugova bile su najintenzivnije 2017. Te je godine prodano 8,3 milijarde kuna bilančnih potraživanja. Trećinu više nego godinu dana ranije kada je taj iznos bio 6 milijardi kuna nenaplativih plasmana. Onda dolazimo do podataka za prvo polugodište 2018.: 2 milijarde kuna prodanih tzv. bilančnih potraživanja. Iz HNB-a navode da se većina tih transakcija odnosi na poslovne subjekte.
Međutim, ako je u tome pet ili šest milijardi kuna privatnog duga građana RH, možemo mirno reći da je iznos ogroman i zabrinjavajući. Svi će, naravno, utvrditi kako je sve ovo dosad napisano po zakonu. Financijske institucije smiju prodati potraživanja građana raznoraznim agencijama za utjerivanje dugova. I to bez pristanka dužnika. Tako kaže Zakon o obveznim odnosima. Što je elegantno rješenje problema za financijske institucije i HNB.
Prvi su prodajom potraživanja poboljšali pokazatelje kvalitete imovine, a HNB je zadovoljan jer je međunarodnim institucijama pokazao stabilnost i kvalitetu hrvatskog financijskog sustava. Ali problem je i dalje tu. I još se više zakomplicirao. Građanin koji duguje nema zaštitu institucija kao potrošač. Taj dug više nitko institucionalno ne nadzire. U problemu je i Vlada RH. Podaci o broju blokiranih su neumoljivi, pritisak građana na raste. Ministri, pak, pokušavaju zatvoriti problem donošenjem raznih zakona.
Sabor je, u srpnju 2018., donio zakone o otpisu dugova fizičkim osobama i provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i stečaju potrošača. Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama otpisuju se dugovi do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe povezane s njima.
Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima uvedena je obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini. Izmjenama Zakona o stečaju potrošača pojednostavljuje se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna. No bez obzira na dobre namjere Vlade i predložene zakonske okvire, problem se sporo rješava.
Proći će još nekoliko godina da bi se problem stavio pod kontrolu. Međutim, u bilancama financijskih institucija počinju se odobravati novi "super proizvodi". To je recentna pošast nenamjenskih gotovinskih kredita. Njihovi plasmani rastu dvostruko brže od svih ostalih kredita. Prošle godine odobreno je gotovo 5 milijardi gotovinskih nenamjenskih kredita. A mnogi ih već sada uspoređuju sa zloglasnim kreditima u švicarcima ili s kreditima RBA zadruga, koji su desetke tisuća obitelji doveli u dužničko ropstvo.
Gotovinski nenamjenski krediti mogu se dobiti i na deset godina i na iznose do 400.000 kuna, a bez ikakvih jamstava. Povrh svega, iznenađuje lakoća s kojom se dobivaju. Putem mobitela. Sve se to već ogleda i u knjigovodstvu financijskih institucija. Udio rizičnih skupina B i C, što su djelomično naplativi i nenaplativi krediti, kod gotovinskih nenamjenskih kredita u prvoj polovici 2018. godine porastao je na 6,3 posto. Čak su i pretekli pokazatelje za djelomično naplative i nenaplative stambene kredite koji je 5,9 posto.
Budimo sasvim otvoreni, već danas financijske institucije teže naplaćuju gotovinske nenamjenske kredite nego one stambene. Ne bi to posebno zabrinjavalo da se ukupan iznos odobrenih gotovinskih nenamjenski kredita nije približio stambenim. Prema zadnjim raspoloživim podacima za prvo polugodište 2018. godine ukupan iznos nenamjenskih gotovinskih kredita iznosi 45,7 milijardi kuna, dok iznos stambenih kredita iznosi 49,5 milijardi.
Ako nenamjenskim gotovinskim kreditima pribrojimo i kredite po kreditnim karticama u iznosu od 3,6 milijarde kuna i prekoračenja po transakcijskim računima od 7,2 milijarde kuna, dolazimo do ukupnog iznosa od 56,5 milijardi kuna. A kakvo je stanje u gospodarstvu i u čemu je sličnost gospodarskih kretanjima između 2018. i krizne 2008.?
Snažno rastu prihodi proračuna i stoga nema deficita u državnom proračunu, snažan rast cijena nekretnina, rast osobne potrošnje, ali prvenstveno financiran zaduženjima kod poslovnih banaka. Svi strukturni problem koji su stvoreni nekoliko godina prije krize 2008., do danas nisu riješeni.
Iako na tržištu više nema kredita u švicarskim francima, zato ima gotovinskih nenamjenskih kredita koji su u godinu dana, kako smo napisali porasli za 5 milijardi kuna. Procedure dobivanja takvih kredita su olakšane, a nove tehnologije čine ih još pristupačnijim za hrvatske građane.
Prema zadnjim gospodarskim pokazateljima jedni od najznačajniji vanjskotrgovinskih partnera Njemačka i Italija iskazuju znakove smanjenja industrijske proizvodnje, te čak i recesiju. Industrijska proizvodnja u 2018. po prvi put nakon oporavka završila je u minusu, prihodi od turizma su na svom vrhuncu, dok restrukturiranje velikih gospodarskih subjekata još uvijek nije završeno. A novi problemi već se polagano naziru.
