Dižu cijene: Stranci sve više kupuju nekretnine kod nas

Dino Stanin (PIXSELL)
Statistika pokazuje da se u posljednje tri godine interes stranaca za našu obalu povećao za 20 posto
Vidi originalni članak

Cijene novih nekretnina skočile su za dodatnih 7,4 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku. 

To je pokazatelj svih nekretnina prodanih u prva tri mjeseca ove godine, a kada bi se proučavale cijene u velikim gradovima ili na Jadranu skok bi bio znatno vidljiviji s obzirom na to da prosjek snižavaju nekretnine iz Slavonije u kojoj se kuća može kupiti i za svega 20 tisuća eura.

Cijene dižu i stranci koji kupuju stanove, apartmane, ali i grade vile na hrvatskoj obali koja je sve češće prepoznata kao ‘second home’ lokacija, odnosno destinacija za dobru vikendicu. Stranci su godišnje kupovali oko 5000 nekretnina u Hrvatskoj, a u posljednje tri godine interes se povećao za dvadesetak posto, piše Večernji list.

NEUKUS Groblje dvoraca: Jezivi grad duhova s identičnim vilama

Procjena je da stranci kupe svaku četvrtu prodanu nekretninu u Hrvatskoj. Uz činjenicu da država daje subvencije za kupnju prve nekretnine prodavatelji mogu biti zadovoljni jer za kvadrat stana mogu dobiti osjetno veći novac nego tijekom krize.

Kvadrat stana u Zagrebu u odnosu na 2015. godinu poskupio je za 25 posto, a na Jadranu za oko 20 posto. U ostalim dijelovima Hrvatske cijene su na razini onih iz godina krize. 

DZS je izračunao prosječnu cijenu prodanih nekretnina u Zagrebu za prošlu godinu, a ona je iznosila 12.830 kuna po kvadratu. 

U Splitu cijene diže i rastući turizam

To je otprilike 1722 eura, što je poprilično visoka cijena međutim valja uzeti u obzir da je lani u Zagrebu na tržište stavljeno nekoliko vrhunskih nekretnina s najboljom opremom i lokacijama, koje su stoga i prodane po iznimno visokim cijenama, ističe Večernji. 

Tražene cijene odletjele su u nebo što se može uočiti i brzim pregledom oglasnika s nekretninama. U Zagrebu prodavatelji za osrednje kvartove i prosječnu kvalitetu traže oko 2000 eura po četvornom metru, a nemali je broj nekretnina s cijenama višima od 3000 eura po kvadratu.

Pomoć agencija Prodaju kuće za 1 euro - treba vam samo osobna

Među najskupljim stanovima u ponudi su dva stana u centru Zagreba. Prvi koji nije ni adaptiran na Trgu bana Jelačića prodaje se za 5000 eura po četvornom metru, odnosno ukupno 1,4 milijuna eura, dok se nedaleko od njega prodaje nešto manji stan za 1,2 milijuna eura, odnosno 5500 eura po kvadratu, ali je riječ o uređenom stanu. 

Takve luksuzne lokacije imaju cijenu neusporedivu s ostatkom tržišta, ali treba uzeti u obzir i da su realizirane cijene nerijetko i do 30 posto niže nego one tražene.

U Splitu, koji je u posljednje vrijeme prepoznat kao jedan od gradova s najskupljim nekretninama cijene je uz strance digao i rastući turizam, navodi Večernji. 

Lokalci teško mogu pronaći stan koji mogu priuštiti, a da je tako vidljivo je i iz cijena u oglasnicima. Najskuplja nekretnina po kvadratu je luksuzni stan na rivi kojeg se prodaje za 7500 eura po četvornom metru, a u prosjeku se za novogradnju traži oko 2800 eura pa na više. 

90 posto Hrvata ima svoju nekretninu

Kvartovi poput Bačvica, centra ili Žnjana postižu cijenu i preko 5000 eura po kvadratu. Takve astronomske cijene mogu si priuštiti samo stranci koji rado kupuju po većim dalmatinskim gradovima.

Oni su uglavnom iz Njemačke ili Austrije, ali sve više kupuju i Belgijanci i Britanci. Širenjem baze kupaca na cijelu Europsku uniju pa i svijet apetiti prodavatelja su porasli pa teško da će se čak i u slučaju novog ciklusa krize vratiti na stare razine, ali opravdano je postaviti pitanje kakve šanse za rješavanje stambenog pitanja ima hrvatski građanin koji u prosjeku zarađuje manje od 1000 eura mjesečno, piše Večernji. 

Može li platiti čak 1800 eura po kvadratu u Zagrebu ili 2800 eura u Splitu. Jasno je da ne može i da će upravo zato stambeno pitanje postati jedno od bitnijih pitanja u skoroj budućnosti.

Stan na karticu Grci nam otimaju goste: Zašto su oni uspjeli, a mi ne

Stambeni fond u Hrvatskoj je stvoren u okolnostima poticajne stanogradnje socijalističkog sustava i zahvaljujući njemu čak 90 posto Hrvata ima barem jednu svoju nekretninu međutim valja napomenuti da je taj stambeni fond već star i u mnogim slučajevima loše održavan. 

Tako su podaci iz 2013. godine pokazivali da 93 posto hrvatskih građana ima svoju nekretninu, a u tri godine taj je udio spao na 90 posto. To opadanje udjela vlasnika posljedica je činjenice da su stanovi stečeni u prethodnoj generaciji pa nerijetko i više generacija živi u istoj nekretnini. 

Tako je prema podacima Eurostata u Hrvatskoj čak 41 posto građana koji žive u prenatrpanim stanovima u kojima za sebe nemaju dovoljno prostora ni komoditeta, zaključuje Večernji list.

Posjeti Express