Izborna pobjeda Donalda Trumpa u studenom prošle godine je iz temelja potresla američku politiku. Uvriježeno je mišljenje da je tadašnji glas bio odbacivanje tehnokratskih savjeta, a najavljeni Trumpov kabinet bi mogao biti samo nastavak istih događaja.

Činjenica da samo jedan Trumpov savjetnik je ekonomist, i to s tako radikalnim stavovima da uopće ne predstavlja uvriježeno ekonomsko mišljenje, tjera znanstvenike na zabrinutost. Kako piše New York Times, činjenica da su toliko podzastupljeni u novoj vlasti tjera ekonomiste na razmišljanje da su možda postali višak ako nitko neće slušati njihove stavove.

Uvjereni su da je sada najbitnije vrijeme kada su njihovi savjeti potrebni. Ogromna većina uvjerena je da bi najavljene Trumpove politike mogle ostaviti katastrofalne posljedice na američko gospodarstvo. Na nedavnoj raspravi u organizaciji sveučilišta u Chicagu, 28 od 31 prisutnih ekonomista nije se složilo s tvrdnjom da će Trumpova politika pozitivno utjecati na američku srednju klasu. Dvojica nisu bila sigurna, a jedan nije imao formirano mišljenje o temi.

Milan Deskar Škrbić iz Centra za javne politike i ekonomske analize kaže da, barem što se tiče financijskih tržišta, ključni trenutak se dogodio u noći američkih izbora. Tada je Trump ponudio dosta ublaženu političku retoriku i najviše prostora je dao obnovi infrastrukture, poreznoj reformi te stvaranju radnih mjesta. Financijska tržišta su počela percipirati Trumpa kao predsjednika koji će smanjiti regulaciju i porezno opterećenje profita. "Takva očekivanja su se 'prelila' na dioničko tržište, gdje najviše profitiraju dionice iz financijskog, građevinskog, energetskog, farmaceutskog i obrambenog sektora budući da bi ti sektori imali najviše koristi od potencijalnih najavljenih mjera", rekao je Deskar Škrbić u razgovoru za Express.

Ipak, naš sugovornik upozorava da su financijska tržita jako kolebljiva i da postoji rizik da se Trumpov pozitivan učinak brzo ispuše dođe li do odstupanja od najavljenuh mjera.

Što se tiče ekonomista u akademskom smislu te riječi, Deskar Škrbić kaže da su oni puno oprezniji i svjesni rizika najavljenih mjera. "U očima akademskih ekonomista najavljena Trumpova politika vodi narušavanju načela slobodne trgovine, jačanju uloge države u ekonomiji, povećanju ionako visokog deficita i javnog duga, povratku zastarjelim industrijama i izvorima energije, deregulaciji financijskog sustava (koji je bio u središtu izbijanja globalne ekonomske krize) te stvara osnove za nastanak balona u različitim sektorima koji bi mogli rezultirati sličnom krizom do koje je dovelo puknuće balona na tržištu nekretnina", kaže nam Deskar Škrbić.

Za kraj, Deskar Škrbić posebno naglašava činjenicu da se financijska tržišta fokusiraju na želje, a ekonomisti na neizvjestnost koju bi Trump mogao donijeti. "Prve konkretne prognoze moći će se dati tek kada se vidi koje će se sve najavljene mjere uopće podržati u parlamentarnoj proceduri", završava naš sugovornik.