Završena je anketa glavnih ekonomista banaka, o procjenama trenutnih makroekonomskih kretanja te izgledima gospodarskog rasta za 2018. godinu. 

Prema toj anketi Hrvatske udruge banaka, ekonomisti za 2018. očekuju rast malo sporiji od 3%; prosjek je na 2,8%, pri čemu najveći pesimist očekuje 2,3%, a najveći optimist 3%. Kao razlog u anketi uglavnom navode dva razloga: (1) konačna rješenja u Agrokoru značit će restrukturiranje operativnog poslovanja u i oko Agrokora, što je dugoročno vrlo pozitivno, ali kratkoročno može značiti nešto više otpuštanja nego ove godine i (2) rast osobne potrošnje ove godine jednim se dijelom može zahvaliti poreznoj reformi čiji se inicijalni efekt iscrpio i osobna će potrošnja sada nastaviti rasti normalnim, dugoročno održivim tempom koji je sporiji od 3,5% na godinu. Rezultat takvog gledanja ekonomista na 2018. je očekivani rast realne osobne potrošnje po stopi od 2,7% (dok će ove godine vrlo vjerojatno rasti znatno iznad 3%). 

Put dolje Katastrofa poput bankrota nas može opametiti

Ekonomisti očekuju znatan doprinos rastu BDP-a od rasta investicija (6%),  vrlo mali doprinos koji će doći od rasta državne potrošnje (1,6%), zatim i dalje znatan doprinos izvoza (5,7%) koji će s druge strane poništiti brži oporavak uvoza (7%). Unatoč tome, saldo tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi i dalje ostati u suficitu (2,5% BDP-a). 

S druge strane očekuje se nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje vlada. Prosjek za ekonomiste je 0,8% BDP-a dok vlada planira 0,5%. Javni dug u % BDP-a nastavit će padati, ali sporije nego zadnjih godina te se na kraju 2018. očekuje na razini od 77,9% BDP-a. 

Nezaposlenost bi se unatoč očekivanom rastu plaća trebala smanjivati ispod 11% prema standardnoj metodologiji ankete radne snage (10,7%), a inflacija tek malo ubrzati u odnosu na ovu godinu (1,5%, dok su vladina očekivanja za ovu godinu na 1,2%, dakle, promjena je vrlo mala). 

U financijskom dijelu, očekivanja ekonomista mogla bi se opisati jednom riječju - apsolutna stabilnost. Kratkoročne i dugoročne kamatne stope, tečaj, sve ostaje više-manje kako je, uz ipak blago primjetnu razliku između očekivanja za prvu i drugu polovicu godine. Na primjer, prinos na jednogodišnji trezorski zapis se polovicom godine očekuje na nižoj razini od aktualne, nakon čega se očekuje rast. 

Prinos na ključnu desetogodišnju državnu obveznicu polovicom godine se očekuje na razini koja je približno jednaka aktualnoj (2,5%), no krajem godine očekuje se malo viša razina prinosa (2,65%). 

Spomenute promjene treba tumačiti kao odraz više ili manje eksplicitnog očekivanja promjene monetarne politike Europske središnje banke. Podsjetimo, program smanjenog otkupa vrijednosnica u iznosu od 30 milijardi eura na mjesec produljen je do rujna 2018. uz Draghievu napomenu o mogućnosti produljenja ako se pokaže potreba. Konsenzus tržišnih očekivanja u ovom trenutku ipak upućuje na zaoštravanje monetarne politike u euro području u drugoj polovici 2018. 

Međutim, kada je riječ o domaćem tržištu, glavni ekonomisti ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici. Naprotiv, ističu nastavak nepromijenjenog ambijenta izdašne i lako dostupne likvidnosti što će pogodovati niskim kamatnim stopama. 

Bivši guverner Rohatinski: Todorić mi je dao dvostruko veću plaću

Smatraju li ekonomisti da neriješeni strukturni problemi i politike mijenjaju očekivanja u smjeru sporijega rasta? 

Ekonomisti su u anketi odgovorili na pitanja o zaprekama rastu odnosno razlozima relativnog zaostajanja za drugim državama članicama iz Nove Europe. Poruke iz ankete mogu se smatrati porukama o prioritetnim politikama koje bi trebalo poduzeti u cilju otklanjanja strukturnih ograničenja rasta i razvoja. 

Ekonomisti su u prethodnoj anketi čiji su rezultati objavljeni u srpnju redom pobrojali: (1) reforme institucija, (2) restrukturiranje i privatizaciju državnih poduzeća, (3) tržište rada i obrazovni sustav te (4) slabu integriranost u gospodarstvo euro područja (osobito u industrijske lance vrijednosti) i nepovoljna visina i struktura izravnih stranih ulaganja.